Diljem Zagreba još uvijek je mnogo dječjih igrališta na javnim zelenim površinama, te u sklopu školskih igrališta I dječjih vrtića kojima su potrebne obnove I uređenje poput primjerice dječjeg igrališta na platou naselja Jelkovec gdje je u potpunosti uništena, tj. nema zaštitne podloge- tartan.
U susretanju s problemima ovih prostora za igru djece često se postavljaju pitanja održavanja, financiranja održavanja ili nastalih oštećenja. Vrlo često se za nemogućnost obnove ili sanacije ispostavlja problem nedostatka novaca. Rekla bih, za postojeća dječja igrališta, tj. uređenje i kvalitetno održavanje prostora namijenjenih igri djece NUŽNO osigurati novac, te bi to trebalo biti prioritet u proračunima za održavanje gradskih otvorenih prostora.
Okrugli stol na kojem sam sudjelovala, potvrdio je ovaj stav, te donio nekoliko važnih informacija vezanih uz dječja igrališta, te ključna pitanja vezana uz njih.
22. svibnja 2014. sam sudjelovala na okruglom stolu Centra za edukaciju i savjetovanje „Sunce“ u Zagrebu na temu: “Dječja igrališta na području Trešnjevke i grada Zagreba”, koji se održao u sklopu programa „Poticajna obitelj“,financiran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Zagreba. Skup se organizirao za sve dionike na području grada Zagreba koji se izravno ili neizravno bave potrebama djece i njihovih roditelja, kao i stručnjacima i predstavnicima vlasti koji odlučuju o izgradnji i projektiranju dječjih igrališta ili mogu utjecati na politiku planiranja u gradu - Vijećnici gradskih četvrti, osobe u politici, u izvršnoj vlasti i na dugim pozicijama, Zagrebački holding, udruge, vrtići, škole, CZSS, školska medicina, liječnici, pedijatri, učitelji, roditelji, mnogobrojni stručnjaci te ostali zainteresirani koji rade ili žele raditi s djecom.
Predavanja su obuhvatila interdisciplinarne aspekte u pristupu dječjim igralištima, višestruke vrijednosti igrališta za cjelokupno zdravlje I kvalitetno I sadržajno provođenje djece, ali i roditelja uz njih, na javnim zelenim površinama, te poticajnost za pozitivnu socijalizaciju. Moglo se vidjeti primjere dječjih igrališta iz zemalja poput Švedske.
Doprinijela sam diskusiju s temom eko-psiholoških vrijednosti dječjih igrališta, tj. benefita boravka u okruženju prirode I korištenja prirodnih materijala u gradnji elemenata dječjih igrališta, te iznijela pokazatelje novijih istraživanja koja upozoravaju na problematiku pretjerane upotrebe interneta, mobilnih tehnologija, boravka u zatvorenim prostorima, nasuprot boravka I igre u okruženju zdrave prirode I parkovno uređenih prostora, te dječjih igrališta u okruženju zelenila. Najnovija istraživanja koja prepoznaju problematiku nedostatka okruženja uređene prirode za boravak djece su objavljena I u knjizi “Last child in the wood”.
Radne grupe tijekom okruglog stola iznijele su između ostalog za uređenje novih dječjih igrališta važnost podizanja svijesti o vrijednosti uređenih dječjih igrališta u naseljima, no također uređenih prostora za tinejdžere, poput natkrivenih prostora za boravak na otvorenome. U svojoj radnoj grupi pridružila sam se svojim znanjem I primjerima rodno-osjetljivog dizajna parkova iz Hrvatske I Austrije, koji teže stvaranju sigurnih I kvalitetnih prostora za boravak I igru I djevojčica I dječaka. Pritom donošenje konkretnih, primjerice petogodišnjih planova za uređenje dječjih igrališta u Gradu Zagrebu su prijedlog k aktivnostima realizacije. Odmak od uniformnosti postojećih dječjih igrališta zaključeno je kako bi postigao kreativnije uređene prostore koji bi mogli biti osim igri namijenjeni edukaciji, ali I biti dodana vrijednost naselju također svojim doživljajno-estetskim sadržajima, činiti dio prepoznatljivosti cjelokupnog naselja.
Iz jedne od radnih grupa, na temu poboljšanja i uređenja dječjih igrališta u gradu proizašla je i preporuka za promišljanje o dječjim igralištima u ranim fazama planiranja gradskog prostora, tj. stavljanje zona za dječja igrališta u GUP - Generalni urbanistički plan.
Nekoliko važnih informacija za sve stručno osoblje koje je odgovorno za brigu, održavanje, kvalitetu I sigurnost sportskih I dječjih igrališta (škola, dječjih vrtića), te za roditelje koji s djecom koriste dječja igrališta u javnom prostoru:
Osim gradskog poduzeća nadležnog za održavanje dječjih igrališta u javnom prostoru, za prijavu ozljeda na dječjim igralištima, kao I oštećenja samih dječjih igrališta, kao i za informiranje I edukaciju o normama za dječja igrališta zadužen je Centar za kvalitetu I sigurnost (Quality and safety center).
Za uređenje novih dječjih igrališta I zelenilo, njihovu obnovu, se mogu kontaktirati Vijeća gradskih četvrti, kao I za školska igrališta za koje su prioritetno odgovorni ravnatelji/ice škola, zatim uredi gradske uprave Grada Zagreba.
Na Okruglom stolu sudjelovala, te prenosi za blog "Vilenice": Marina Butorac, mag.ing.prosp.arch., geomant
Post je objavljen 28.05.2014. u 15:37 sati.