Marketing
Najstariji evropski grad: ljepota arhitekture i nošnje
Knos na grčkom otoku Kreti smatra se najstarijim evropskim gradom. U periodu između 3.000 i 1.400 god. prije nove ere Kreta je postala kolijevka jedne napredne civilizacije. Ruševine velike plače u Knosu otkrio je Englez Arthur Evans, početkom XX stoljeća. (Inače, ova, minojska kultura nema kontinuitet sa grčkom kulturom, koja se počela razvijati nekih šest stoljeća nakon propasti prve.) Otok je bio nastanjen već u neolitiku, nekih 7.000 godina prije nove ere. Početkom 2. milenija pr.n.e. postao je centar proizvodnje i obrade bronze, koju su Krećani u velikoj mjeri izvozili. Pomorska trgovina obogatila je Kretu, te se oko 2.000 godine pr.n.e. na otoku grade prve palače, u velikim centrima, Knosu, Gurniji, Maliji i Festu.
Najpoznatija od njih je svakako palača u Knosu, koja je bila sagrađena, odnosno dograđivana kasnije u nekoliko faza, između 17. i 15. stoljeća pr.n.e. Egipćani i Grci sačuvali su spomen na mitskog kralja Minosa kao osnivača te drevne države, a koji je navodno imao Knos za svoju prijestolnicu. Mit o Minotauru potiče upravo odatle. On veli da je princ Tezej otplovio na Kretu, gdje se morao boriti sa nemani zvanoj Minotaur. Bio je to pola čovjek, pola bik, a kralj Minos ga je držao u Labirintu. Kraljeva kći Arijadna zaljubila se u Tezeja. Prije no što je Tezej ušao u Labirint da se bori sa Minotaurom, Arijedna mu je dala klupko konca, tako da je (odmotavajući ga prethodno) mogao naći put natrag. Tezej je prema mitu ubio Minotaura, te su potom on i Arijadna pobjegli sa Krete, utekavši njenom ljutitom ocu. Toliko o mitu.
Što se tiče palače, ona je bila raskošno građena, po etapama, kao što je već rečeno. Prostirala se na 24 hiljade četvornih metara i imala je 1.300 prostorija. Bio je to kompleks sačinjen od prostorija namijenjenih stanovanju, te za administrativne, gospodarske i religijske svrhe. Kompleks je imao tekuću vodu, te sistem kanalizacija. Ono što prvo upada kod arhitekture u oči jesu karakteristični stupovi crvene boje, koji imaju užu bazu, a šire se prema vrhu.
Minojska religija fokusira se na ženska božanstva, a žene su također bile svećenice. Na pronađenim freskama vidi se kako je izgledala ženska moda. Žene su nosile veste sa kratkim rukavima, i slojevite naborane dugačke suknje. Te su veste bile otvorene do pupka, te dozvoljavale grudima da budu otkrivene Muškarci su nosili pregače i kiltove.
Post je objavljen 13.05.2014. u 18:16 sati.