Fotografije kule Skrivanat koju pratim od njenog prvotonog restauriranja početkom sedamdestih godina prošlog stoljeća, onog najvitalnijeg djela koji je bio na rubu raspada i prijetio da se cijeli sustav uruši, pa do današnjih dana kada opet ide svome kraju.
Zadnjih dva desetljeća kroz razne najave u medijima, mnoge gradske vlasti obećavale su kako će se ovo kulturno blago u centru grada dovesti u onu funkciju, koja bi služila svima koji bi htjeli uživati u njoj.
Krajem sedamdestih godina prošlog stoljeća imam dojam da je bilo više sluha da se taj prostor iskoristi, a poglavito u kulturnom smislu.
Cijelo jedno ljeto, sa svojim "Novim Horizontima" sam svirao na terasi kule Skrivanat. Tim događajem taj prostor je ipak živio. Pored plesnih večeri na pozornici kule događali su se i drugi kulturni događaji koju su obogaćivali "paško kulturno ljeto".
Glumačka družina "Histrioni" ploveće i putujuće kazalište sa svojim osnivačem, glumcem i umjetničkim voditeljom, Zlatkom Vitezom nastupali su u tom zdanju.
Razni koncerti koji su se održavali u kuli, jedan od njih na mene je ostavio poseban dojam, a radi se o koncertu grupe "Leb i sol".
Danas ovaj spomenik kulture nulte kategorije, jedini koji se uspio sačuvati od devet kula koje su nekada okruživale grad Pag, vapi i za obnovom, ali i za sadržajima koja bi joj davala jednu drugu dimenziju.
Da ne govorim koja bi bila njena uloga u turističkom značenju. Sa tornja kule Skrivanat, kao jedne od najviše točke nad gradom Pagom, pružao bi se prekrasan pogled na grad i njegov položaj, prema paškoj vali i svim njenim djelovima. Vjerujem da je tom namjerom i izgrađena kako bi se na vrijeme uočila plovila koja ulaze u valu, i kako bi im se dalo do znanja da je kula neuništivo uporište grada. Kula Skrivanat nekada je branila zapadni, morski ulaz u grad sa svojim lakim i teškim topovima. Zbog nebrige topovi su propali, a ubrzano propada i posljednji koji se nalazi u kuli.
Arhitekt Sumit Singhal uradio je idejno rješenje kule Skrivanat, koja idejom daje čovjeku da razmišlja o ljepoti jednog spomenika koji dan uz dan sve više propada. Pratio sam razmišljanja građana kroz Rosanin tekst na njenom blogu a vezano za uradak arhitekta Singhala, ali tko bi uvijek zadovoljio javno mjenje. Čudi me da Pažani još uvijek više žele da se to ništa ne dira i da sve propadne, nego da se to dovede u svoju funkciju, bez obzira na arhitektonski prijedlog. Mnogi spomenici kulture su danas na drugačiji način prezentirani i stavljeni u funkciju građana, a da bitno ne narušavaju svoje originalne okvire. Mnogo takvih primjera imamo u centru naše Županije, gradu Zadru. On bi trebao biti primjer svima kako se staro može uklopiti u nove trendove života.
Rijeka je tako ove zime otvorila gradu i svojim građanima u centru Rijeke, "Arheološki park" za kojeg je idejno rješenje uradio jedan Pažanin, Nenand Fabijanić. Ne sumnjam da bi gospodin Fabijanić odbio uraditi svoje arhitektonsko rješenje, kada se grad već diči njegovim uređenjem crkve gradskog patrona, sv. Jurja i V Magazina, za koje je bio i nagrađivan.
Unutarnji prostor kule Skrivanat iznosi približno oko 600 metara četvornih, od toga je jedan mali dio samo iskorišten. Jednim ovakvim rješenjem, kakvog je ponudio arhitekt Singhal dobili bi svi, jer ta vrijednost i posebnost grada Paga dobila bi na još većem značenju. To ne znači da sam isključivo za ovaj projekt, ali da se konačno mora nešto uraditi, to je sigurno. Svaka ideja dobro dođe.
Kula Skrivanat sama po sebi zaslužuje bolju sudbinu od one koju trenutačno ima.
Post je objavljen 10.05.2014. u 23:12 sati.