NEDOSTATAK SOLIDARNOSTI, NEKOMPETENTNOST UREDNIKA…
Na konferenciji Mediji protiv demokracije? Komercijalizacija interneta i kriza medija koja je održana u Zagrebu od 24- 26. travnja istraživanja o hrvatskom medijskom prostoru predstavili su Mario Živković, glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture i dr. Helena Popović profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu na Odsjeku za novinarstvo.
U ovom tekstu predstavljam istraživanje dr. Helene Popović. Njen interes u znanosti su istraživanja medijskih publika, teksta, produkcije, te rodne reprezentacije u medijima. Predstavila je novinarsko istraživanje koje je provela u studenom 2013. godine.
U uvodu prezentacije dr. Popović je rekla da profesionalno novinarstvo upućuje na slobodu medija, prije svega na medije koji trebaju građanima prenositi informacije posebno iz sfere politike ali i i šire. Istakla je slijedeće“Novinarstvo zahtijeva objektivnost, neutralnost i ravnotežu kao nekakve karakteristike profesionalnog novinarstva, zatim poštenje, traži se i točnost kao i društvena odgovornost, a sve zbog zadovoljavanja javnog interesa za informacijom. Rekla je da postoje određene vrijednosti koje se očekuju od novinarske struke i od novinara koji sudjeluju u produkciji medijskih sadržaja.
2011. U RH 4923 NOVINARA
Ali realnost je prilično drugačija. Istraživanje je pokazalo kako medije i svoj vlastiti rad vide sami novinari.
Prema popisu koji je u RH proveden 2011. u RH je registrirano 4 923 novinara.“ Međutim, bar ja nisam došla do podataka, kakav je to vid zaposlenja, koja su mjesta zastupljena u hijerarhijskoj strukturi, u kakvom tipu medija novinari rade, itd“ – rekla je dr. Popović
Kroz godine broj nezaposlenih novinara je rastao. Godine 2004. bilo je 236 nezaposlenih novinara, da bi 2013. taj broj iznosio 729 nezaposlenih novinara registriranih na Zavodu za zapošljavanje.
Hrvatsko novinarsko društvo je cehovska udruga novinara, u koju se novinari dobrovoljno učlanjuju. U članstvu HND-a je 2009 godine bilo 3185 članova , a 2012. godine 2999 članova. Prosječna dob novinara bila je 2013. godine 52 godine.
TRI FOKUS GRUPE
Istraživanje je bilo provedeno u studenom 2013. godine. Novinari su bili podijeljeni prema sektoru u kojem djeluju u tri fokus grupe.
U prvoj grupi istraživanja su novinari koji djeluju a koji nazivamo Treći sektor što uključuje udruge i medije koji su neprofitnog karaktera.
U drugu grupu istraživanja čine novinari koji su iz komercijalnih medija.
Treću grupu činili su novinari iz javnih medija iz HRT-a i Hine.
„ Što se tiče ove podjele, ne može se odlučivati striktno, zato što novinari migriraju iz medija u medij. Također, ima dosta slobodnih novinara free lensera tzv. koji su u suradnji s različitim tipovima medija pa nekakvo zaključivanje na temelju ove tri podjele nije zasnovano. Međutim ono što je važno i zašto su novinari podijeljeni u te tri grupe su radni uvjeti, koji su s obzirom na ove karakteristike ipak različiti. Iskustvo rada na konvencionalnom mediju i na HRT-u novinari imaju različita. Očekivanja od medija s obzirom na ovaj tip organizacije vlasništva i sredstava za rad različita su u društvu „ – rekla je dr. Popović. Rekla je također da se od jakih medija očekuje da zadovoljavaju javni interes. Od medija koji nastaju u okviru trećeg sektora se sve više očekuje da preuzmu ulogu od javnog servisa, a koji ne zadovoljava sve aspekte očekivanja javnosti za informacijom.
Dr. Popović je pojasnila da se od anketiranih tražilo da navedu koja su, kako smatra anketirani, važnija kršenja etičkih standarda u novinarstvu i kojih pet novinara smatra najkvalitetnijim novinarima u RH.
Što se tiče samih tema one su obuhvatile 1. interne aspekte iz svakodnevne prakse, svakodnevnu produkciju rada u medijima
2. eksterni utjecaj - što ili tko koja je organizacija, koji su pritisci koji utječu na njihov rad, na to kakav je konačan medijski sadržaj, odnosno produkt
4. kakav je zakonski okvir države, prije svega regulacije
5.zašto su medijski sadržaji takvi kakvi jesu, tko na to utječe
Profesorica dr. Helena Popović je istakla zanimljivosti iz istraživanja i komunikacije s novinarima prilikom istraživanja u okviru fokus grupa. Evo što je navela: „
1.Novinari su istaknuli nedostatak solidarnosti.
2. nekompetentnost urednika, urednik je netko tko je u opoziciji spram samih novinara
3. menađei producenata uzimaju ulogu koju su nekoć imali sami urednici
4. brzina produkcije, koja bitno mijenja uvjete rada u svim medijima
5. problem nezaposlenosti,
6. problem rezanja troškova
7. problem PR agencija,
One mijenjaju način na koji novinari dolaze do informacija. Za razliku od presica koje su se prije u većoj mjeri događale u živo gdje se moglo komunicirati licem u lice, PR sada šalje gotove informacije koje su nekritički napisane.
8. teško je doći do političara i komunicirati s njima na otvoreni način
9. kada se govorilo o eksternim utjecajima, koji bitno utječu na medije i na novinare koji svakodnevno prate, neizostavno se govorilo o povezanosti ekonomskih i političkih elita koji utječu i diktiraju što će se i kako će se raditi . To je bilo sasvim neovisno od toga koja je politička opcija na vlasti. Javni interes tu uopće nije bio u prvom planu niti se zadovoljava u takvim medijima već se radi o ekonomskom i političkom interes i to je u fokus grupi, bez obzira na tip medija u kojem novinari rade, istaknuto.
10.Spomenut je pritisak oglašivača, posebno kod komercijalnih medija, ali i šire koji imaju moć, čak i stopiranja tema, čak i tekstova, ukoliko im ne idu u prilog .
11. Spomenuta je kontrola i distribucija tiska, dr. Popović je istakla - prije svega Todorić i način na koji on nekako iz sjene upravlja tiskanim medijima.
12. kada se govorilo o pritiscima od strane države govorilo se o nejednakom tretmanu, države kao regulatoru, s obzirom na veličinu i moć. Zbog malih odmah se nameću određena pravila, dakle nekonzistentnost u postupanju
13. kroz razgovor s novinarima iskristalizirala se kritike koja se odnosi na njih same i tu se često spominjalo kršenje etičkih standarda, pisanje naručenih tekstova koji su navodno istraživački – a radilo se o plaćenom i naručenom radu, govorilo se o nepismenosti, o majku znanja, o mitu i korupciji novinara koji u vidu darova i različitih usluga, večera i putovanja pristaju na nekakvu suradnju prema određenim institucijama. Govorilo se i o sistemu zvijezda među novinarima, posebno se isticao TV, gdje sebični interesi uništavaju solidarnost između samih novinara, a govorilo se i o autocenzuri koja proizlazi iz zahtijeva za što većim rejtingom, a onda je to veća klikanost, gledanost, što već. Ono što utječe na autocenzuru je strah od tužbi i pravnog okvira.
Kakva je državna regulativa i kakva je medijska politika?
Dr. Popović je rekla da je rečeno da nedostaje implementacija Zakona. Spomenuto je da nema kontrole u tom kontekstu.
Istraživanje je pokazalo da se smatra da su regulatorna tijela iz strukture političkih partija, da se radi o ljudima koji su nekompetentni, da nema reperkusija za kršenje zakona, da se na lokalnoj i regionalnoj razini itekako utječe na medije iz lokalnih vlasti, povezalo se državu sa ekonomskim subjektima koji su moćni, smatralo se u izjavama novinara da je Zakon o HRT-u omogućio daljnju koncentraciju moći.
O državi i regulatornim tijelima govorilo se vrlo negativno u sve tri fokus grupe. Od strane novinara koji rade u javnim medijima govorilo se puno o tome kakva je komunikacija s političarima, jer to područje vide kao jako promjenjivo u odnosu na raniji period . S obzirom na nove medije i tehnologije i nove načine komunikacije, dostupnost informacijama je puno manja nego što je bila prije. Navedeno je da je komunikacija kontrolirana.“
SLABE STRANE MEDIJA
Prema viđenjima novinara postoje slabe i jake strane pojedinih medija. Evo što je pokazalo istraživanje.
TREĆI SEKTOR
Kada se govorilo o medijima u okviru Trećeg sektora, o udrugama, zadrugama, ili što već, ili mediji kao što su Novosti koje se financiraju kao vanjsko glasilo, isticalo se da postoje četiri slabe strane :
1. finaciranje medija
2. mali honorari i plaće
3. slaba radno pravna zaštita i
4. multi radno novinarstvo ,odnosno ne postojanju podjela rada, već jedna osoba mora raditi sve moguće poslove
KOMERCIJALNI MEDIJI
Najveći broj problema se spomenuo u kontekstu medija i rada koji se odnosi na komercijalne medije . Kod komercijalnih medija se govorilo o :
1. zabrani samorganiziranja novinara koje se veže uz radnička prava,
2. o kršenju etičkih standarda zbog objavljivanja informacija koje su u interesu vlasnika, a ne javnosti
3.govorilo se o diktatu oglašivača,
4. govorilo se o nepoštivanju koncesijskih ugovora
5. o jeftinoj produkciji, gdje prevladava zabava
6.o premalom broju zaposlenika što utječe na pad kvalitete samog proizvoda
7. o iskorištavanju mladih novinara koji naprosto izvršavaju naredbe što odgovara vlasnicima medija
8. o cenzuri, pogotovo ako se radi o radničkim pravima
9. o razlici u plaćama unutar korporativnih medija
10. o nepoštivanju zakona,
11. spomenulo se i nešto vrlo bitno i što se mijenja unatrag nekoliko desetljeća, a to je tretiranje informacije kao robe. Jer se zbog kompeticije gubi kolegijalnost među novinarima i ne mogu dijeliti informacije između sebe kao što su to činili prije.
12. Isto tako su suočeni sa zabranama objavljivanja ukoliko neka informacija utječe na etičke standarde o čemu je bilo govora na početku
13. spomenuti su uvjeti rada
Popis slabih strana koje se odnose na komercijalne medije- kao što se vidi – je podugačak rekla je dr. Helena Popović
JAVNI MEDIJI
Javni mediji HRT i HINA
Slabe strane javnih medija, a koje su novinari istakli su:
1. pritisak političkih struktura
2. sprega političkih struktura s političkim kadrovima
4. korupcija
5. govorilo se o neispunjavanju njihove javne uloge
6. govorilo se o tome da su mediji režimski
7. i da meneđeri i producenti preuzimaju najvažnije uloge
8. urednike se spomenulo u kontekstu rezova koji su se dešavali koncem prošle godine,
9. ukidanje dopisništva
10.spomenuo se da je najveći broz zaposlenih onih koji ne čine kreativno osoblje
11. slaba strana je ne pridržavanje Statuta i negiranje stavova novinara
Dr. Popović nije navela imena novinara koje su anketirani novinari smatrali najkvalitetnijim novinarima u RH.
Jaka strana Trećeg sektora je ta što se u najvećoj mjeri taj sektor povezivao s javnim interesom . Dr. Popović je rekla da se istakla
1.kompetiranost zaposlenih,
2. javna komunikacija,
3. sloboda izražavanja te
4. mogućnost kritičkog izražavanja.
Konferenciju Mediji protiv demokracije? Komerijalizacija interneta i kriza medija organizirale su organizacije civilnog društva Multimedijalni institut, Kurziv i Kulturtreger u suradnji s Ministarstvom kulture i Gradom Zagrebom uz financijsku potporu Europske Komisije.
Post je objavljen 30.04.2014. u 13:39 sati.