Čudne stvari oko nas, pogotovo u sferi obrazovanja.
Slušate li vi što se govori kad se govori o obrazovanju.
Najprije čujem da škole treba prilagoditi potrebama tržišta, onome što tržište traži, što poslodavcima treba.
Onda čujem da većina poslova koja će se raditi u budućnosti još ne postoji i da ne znamo što će tržište tražiti u budućnosti.
Znači školstvo se mora prilagoditi onome što treba tržištu, a mi ne znamo što će se na tržištu tražiti kad današnja djeca završe školovanje.
Prema tome školstvo treba biti organizirano tako da nema pojma za što i s kojom svrhom obrazuje djecu. Sjajno! Mislim da nam to uspjeva poprilično dobro.
A opet ako se djecu treba školovati samo za ono što tržište traži, s obzirom da na tržištu radne snage postoje značajni viškovi radnika, a zazivaju se i daljnja otpuštanja znači da tržištu ne trebaju novi radnici i da će i oni koji završe školovanje vjerojatno završiti na burzi rada. Iz toga slijedi da školujemo djecu za ništa. Da bi bili na burzi rada. I to je isto sjajno. I to nam uspijeva poprilično dobro.
Pa onda imamo i ideja s raznim odgojima. Zdravstveni, građanski. spominjao se i poduzetnički, financijski... ma svašta.
S druge strane se govori da su učenici preopterećeni da imaju previše predmeta i obaveza, da školski program treba rasteretiti.
I kako ćemo rasteretiti školsti program? Pa tako da ubacimo još tri četiti nova predmeta.
A ti predmeti moraju kao što već znate odgovarati na zahtjeve tržišta. Znači tržištu su prijeko potrebna djeca sa vještinama dobivenim iz vjeronauka, građanskog odgoja, zdravstvenog odgoja. Kad djeca nauče kako prati ruke i što je demokracija onda ćemo rasturiti Nijemce. Švicarska i Švedska će postati siromašne i nekonkurentne kad mi djecu naučimo sve o poslovanju u poduzetničkom odgoju.
Naravno, spominje se i znanost i tehničke struke koje su važne za tehnološki napredak i kompetititvnost u visokotehnološkim industrijama, a to je upravo ono što nam vjeronauk i građanski odgoj daju.
Koliko se posvećuje važnosti matematici i fizici govore i sjajni rezultati na maturi.
Vidi se da društvo ulaže novac u stvarno bitne stvari pa tako idu milijuni da se subvencionira treniranje nogometa, košarke i drugih aktivnosti vezanih uz ganjanje baluna.
Ne treba trošiti državne pare na recimo treninge iz matematike i fizike kad smo tako pametni i sve znamo.
I tako dođem do onog neugodnog osjećaja da se oko nas događaju paranormalne aktivnosti da je glupost svud oko nas.
Jer recimo kad govorim o obrazovanju, ono ne bi trebalo biti tu samo da se zadovolji potrebama tržišta. U demokraciji građani imaju ulogu i u sudjelovanju u vlasti, u biranju predstavnika koji će upravljati zemljom.
A da bi se to dobro radilo moramo imati obrazovane i dobro upućene građane koji znaju i puno više od onoga što tržište od njih išće.
Cilj je i da svi kao kolektiv budemo obrazovaniji i da tako jedni druge uzdižemo. U zemlji nepismenih i onaj koji slovka je obrazovan i iznad većine građana po znanju i mogućnosti stjecanja novih znanja. U zemlji gdje i običan radnik puno zna i ima široko obrazovanje oni koji žele biti iznad njega i žele upravljati zemljom moraju imati puno više znanja i vještina. Slovkanje nije dovoljno da te se smatra pametnim i obrazovanim.
Pa onda u društvu u kojem se ne zna koje će se poslove tražiti u budućnosti isto bi bilo dobro da se u školi dobije široko, temeljito i opće obrazovanje. Ne samo nešto usko stručno. Tako će se ljudi lakše prilagoditi promjenama na tržištu rada. Lakše je savladati neke nove vještine ako temelji i neka osnovna znanja već postoje.
A što se tiče raznih odgoja, mislim da su to uglavnom gluparije koje ne se ne utrpavaju u školski program zbog potreba djece već jer odrasli tako rješavaju neke svoje probleme i komplekse.
Ovo ne znači nikako da ne bi trebalo učiti o građanskim pravima, zdravlju i higijeni i drugome.
Zdravlje i građanska prava trebaju biti prožete kroz sve ili većinu nastavnih predmeta.
O zdravlju se može i mora učiti i kroz tjelesni odgoj, prirodu i društvo, biologiju, kemiju, zemljopis....
Isto tako o građanskim pravima. Zar se može obraditi Francuska revolucija bez da se spominju ljudska prava, građanska prava. Kako pričati o drugom svjetskom ratu, a ne spomenuti važnost borbe protiv rasizma, antisemitizma, nacionalizma... O osnvanju UN-a bez spominjanja "Opće deklaracije o pravima čovjeka". O štrajku u chikagu, 1.maju bez priče o radničkim pravima, 8+8+8...
Uostalom većina nas je i imalo ovo o čemu pišem. Učili smo o higijeni, zdravlju i državi i pravima čovjeka kroz razne predmete, a postojali su i "etika", i "politika i društvo" u zadnjim razredima srednje škole. To je bilo sasvim dovoljno. Naravno da se neke stvari mogu i bolje napraviti, ali ne treba zbog toga nove predmete i kurikulume praviti, izvoditi cirkuse u javnosti.
A ima i neka nelagoda oko svih tih zdravstvenih, građanskih, građevinskih, poduzetničkih i drugih odgoja.
Mislim da starijima trebaju puno više takvi odgoji, ja bi odraslima uveo građanski odgoj ako baš treba da ga se uvodi. Jer kad vidim ako se odrasli ljudi ponašaju....
A isto je i sa zdravstvenim i poduzetničkim odgojem. Ali ne, lakše je natovariti djeci. Mi odrasli smo glupi i lijeni i ne želimo učiti, na mladima svijet ostaje pa neka oni uče.
Pošto odrasli, oni stariji od 18 godina sudjeluju u političkim životu zemlje, što je logičnije od toga da mlađi od 18 koji ne sudjeluju u političkom životu moraju znati sve o političkom uređenju. To je još jedna paranormalna aktivnost.
Ako si stariji od 18 onda možeš biti i ignorantski idiot i ne znati ništa, možeš se kandidirati na političke funkcije bez ikakvih znanja o tome kako država funkcionira, ali djeca, vidite oni su problem.
Uz to ide priča da su djeca nasilna jer gledaju crtane filmove. Ma je, a da nije moždaproblem, jer gledaju što i kako se odrasli oko njih ponašaju. I to je isto dogoj i obrazovanje, kako se ponašamo u životu mi odrasli tako učimo mlađe kako svijet funkcionira.
Uostalom to o nasilnim mladim ljudima je isto mit.
Ali ne, bolje je ubaciti zdravstveni odgoj. Učiti kako je važno jesti voće i povrće i da treba smanjiti s unosom masti i šećera. A u stvarnosti je veći porez na voće i povrće nego na masti i šećer. To je zato jer su masti zdravije, je li? Znate kao i s alkoholom i cigaretama, na njih imamo veće poreze jer su nezdravi baš kao i voće i povrće, ali zato najmanji porez na mesti i šećer ide.
pa onda se djeca moraju više kretati, a parkove i igrališta pretvraraju u parkinge i gredilišta.
Lakše je djeci laprdati o zdravlju nego platit operaciju za blesnu djecu, za to neka roditelji sami organiziraju humanitarne akcije ako treba.
Lakše i jeftinije je pričati o građanskim pravima nego plaćati kontrolu nad problematičnim obiteljima.
To je čista obratnologija, uče djecu sve ono što sami ne rade. Ne uče da bi pomogli djeci nago da bi ih skinuli s vrata. Eto vam kurikulumi i učitelji pa sa sami snalazite. Prava su vam nabrojana u udžbeniku pa ako znate izborite se sami za njih.
Praktis vot jor prič!
Post je objavljen 28.04.2014. u 15:20 sati.