Marketing
To je nama naša EU dala
u posjetu tvornici
Jutarnji list je prošlog tjedna posjetio jednu od naših najvećih tvornica jednokratnih plastičnih vrećica - Optiplast iz Siska. Ova je tvornica već predstavljena na ovom blogu u seriji Naši plastičari - Optiplast. Ovaj puta novinarku Gordanu Galović zanimao je komentar vlasnika Danijela Drčića o Direktivi EU o ograničavanju potrošnje laganih plastičnih vrećica. Evo tog teksta:
Vlasnik tvornice vrećica Optiplast o direktivi iz Bruxellesa
U velikoj proizvodnoj hali u Odri Sisačkoj radi se punom parom. Bučne linije pojačavaju dojam ozbiljne proizvodnje kakvu je danas u Hrvatskoj sve teže naći. Samo na dvije glavne linije može se proizvesti po milijun vrećica dnevno. U Optiplastu rade manjim opsegom, ali rezultati su im odlični. Prodajom plastičnih vrećica, onih za zamrzavanje i za smeće lani su došli do više od 25 milijuna kuna prihoda i zahvaljujući sve većem izvozu nastavili stabilno rasti za oko 15 posto godišnje. U toj obiteljskoj tvrtki radi 38 zaposlenih. Svima prijeti otkaz. Još jedna hrvatska proizvodna linija mogla bi utihnuti.
Naime, Europski parlament prihvatio je u prvom čitanju direktivu koja bi trebala smanjiti upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica za 50 posto do 2017. godine, a ukupno 80 posto do 2019. godine. Direktiva bi trebala biti prihvaćena najesen.Različite situacije
- Donošenje takve direktive za nas znači gašenje proizvodnje - priznaje Danijel Drčić, direktor Optiplasta, tvrtke koja je izrasla iz obrta koji je njegov otac Dragutin pokrenuo prije 25 godina.
Jedna je to od 87 tvrtki koja se bavi proizvodnjom plastičnih vrećica u Hrvatskoj. U njima je zaposleno 1853 radnika. Riječ je o jednoj od rijetkih proizvodnih djelatnosti koja ima suficit u izvozu. Šezdeset posto ukupne hrvatske proizvodnje vrećica se izveze, najviše u Njemačku, Nizozemsku, Austriju i BiH. Uvozi se, pak, manje od pet posto vrećica, i to iz Kine, Njemačke i BiH. Upravo zbog toga procjenjuje se da je Hrvatska jedna od zemalja EU koja će doživjeti najveći udar i zatvaranje većine radnih mjesta.
- Situacija po zemljama članicama EU vrlo je različita. U prosjeku EU uvozi 70 posto tankih plastičnih vrećica o kojima govori direktiva, i to uglavnom iz Kine. Usvajanje direktive značilo bi uništenje jedne uspješnje proizvodne grane u Hrvatskoj. Nažalost, prilagodba proizvođača ne neku drugu proizvodnju nije moguća - upozorava Želimir Feitl, predsjednik Udruženja za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore. Potvrđuju to i u Optiplastu kojem je 70 posto proizvodnje baš vrećica debljine do 50 mikrona čija bi se upotreba trebala drastično smanjiti.
Jednokratne vrećice
Riječ je o tanjim, jednokratnim vrećicama koje se u supermarketima uglavnom prodaju po cijeni od 30 do 60 lipa. Čvršće vrećice s ručkama za višekratnu uporabu nisu predmet direktive.
- Riječ je o skupim proizvodnim linijama koje se mjere u milijunima kuna i za koje smo podizali kredite, a ne mogu se prenamijeniti za neki proizvod. Ako direktiva ostane u ovakvom obliku jedini spas nam je da se primjena maksimalno produlji da bi se ipak uspjeli na neki način prilagoditi, pokušati prodati strojeve i usmjeriti proizvodnju na nešto drugo - pojašnjava Danijel Drčić.
Hrvatski proizvođači već su u ofenzivi. Dobro su organizirani još od trenutka kada im je bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy uvela naplatu vrećica. To je, procjenjuje se, smanjilo njihovu upotrebu za čak 65 posto.- Zajednički stav koji je Hrvatska zauzela na razini udruženja proizvođača, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva gospodarstva jest da se mi slažemo s direktivom smanjivanja upotrebe vrećice, ali protiv smo ukidanja bilo kojeg proizvoda i zauzimamo se za uspostavu kvalitetnog sustava sakupljanja plastičnog otpada - kaže Drčić.
Bolji sustav
Domaći proizvođači traže da se smanjenje odnosi samo na vrećice od 20 do 35 mikrona. Traže i dulji prijelazni period: da se 50-postotno smanjenje ostvari do 2020. godine, a 80-postotno u 10 godina.
I dok je malo vjerojatno da bi mali hrvatski proizvođači mogli utjecati na izmjenu direktive i oni veći iz EU digli su se na noge, posebice zemlje s jakom proizvodnjom plastičnih vrećica i ambalaže kao što su Njemačka i Francuska.
- Europa treba bolji sustav zbrinjavanja otpada. Zabrana plastičnih vrećica nije rješenje za problem neodgovornog odlaganja - tvrdi Karl H. Forester, izvršni direktor PlacticEurope.
Različito od njih razmišljaju udruge za zaštitu okoliša. U EU godišnje se upotrijebi oko 100 milijardi vrećica, a osam milijardi završi u morima.
- Osnovna zamjerka direktive je što niti ne spominje zemlje koje su kroz sustav učinkovitog zbrinjavanja otpada riješile problem plastičnih vrećica u okolišu. Njome se ne stimulira reciklaža. Njemačka certifikatom Plavi anđeo zahtijeva da se u proizvodnji novih vrećica koristi 80 posto reciklata - ističe Feitl.
Gordana Galović
Post je objavljen 27.04.2014. u 10:01 sati.