GDJE ZAVRŠAVA SVAKE GODINE
KRZNO 630.000 OSTRIŽENIH OVACA?
Vuna je vlakno koje se proizvodi od krzna ovce. Posebno svojstvo vune je to da ima prirodnu regulaciju temperature. Vlakna vune mogu preuzeti vodenu paru, a vanjska vlakna odbijaju vodu. Vlakno može prihvatiti do 33% vode u odnosu na svoju suhu težinu, jer vlakno ima do 85% zraka. To svojstvo omogućava da vuna grije i bude dobar izvor topline. Vuna se ne gužva. Kada je obojena, boja se više ne može isprati. Kada gori pretvara se u ugljen. Finoća vlakna vune ovisi o vrsti ovce a kreće se od 16 do 23,5 mikrometara. Radi boljeg razumijevanja treba reći da ljudska kosa ima oko 30 mikrometara.
Prema izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije iz 2014. gdje su prezentirani podaci iz 2013. u Hrvatskoj se uzgaja 630.000 rasplodnih ovaca( Izvješće za 2013.Ovčarstvo kozarstvo i male životinje, str.7) Uzgojno selekcijski rad se provodi na 41. 279 grla, kod ukupno 445 uzgajivača u svim županijama.
Tablica Hrvatske poljoprivredne agencije iz Godišnjeg izvješća za 2013.
Osim mesa ekonomski interes uzgajivača ovaca izražen je i kroz količine mlijeka i sira, što postaje sve značajnija stavka zanimanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Jer mlijeko, a onda i sir od mlijeka ovce postaju sve traženija prirodna namirnica, proizvedena na manjim gospodarstvima na tradicionalan način, izvan industrije. No osim toga nus proizvod ovce koji ona daje svake godine - jer svake godine ovcu treba šišati početkom proljeća je njeno krzno - odnosno vuna. Gdje u Hrvatskoj završava svake godine krzno 630.00 ostriženih ovaca, ako nema otkupa tog krzna, ako nema industrije i pogona za preradu tog proizvoda ovce – u vunu? Najvjerojatnije veliki dio je spaljen ili zakopan u zemlju. Tek mali dio, ličke žene prerade ručno od čega pletu čarape i odjeću za vlastite potrebe. Preradom u pogonu, vuna bi postala oblikovana, fina tkanina! Zar se Hrvatska zbog vlastite neorganiziranosti odrekla skupog i cijenjenog proizvoda – vune i tkanina od vune? Kako uopće razumjeti da se to uistinu događa! I zašto se to događa?
Prirodna proizvodnja vune koja doslovno raste na ovcama, je industrija koju samo treba doraditi i staviti na tržište. Kapital, hrvatska robna marka odjeće raste na ovcama! Zašto to nije prepoznato u nekoj od hrvatskih županija gdje bi bili otvoreni pogoni za preradu ovčijeg krzna u vunu? Zašto ne postoji svijest o važnosti iskorištenja svakog dijela takve male industrije kao što je ovca. Osim već spomenutog mlijeka, sira i vune, te mesa, ovca ima kvalitetnu kožu i loj koji također ima svoju primjenu.
Post je objavljen 23.04.2014. u 08:46 sati.