kako ćeš znati da nije bitno biti produhovljen ako nisi produhovljen?
duhovan. dubok. glupe su to sve riječi
promišljen- u doticaju sa sobom
svjestan onoga što prolazi kroz tebe i da to nisi ti
i onda... kao nije bitno baviti se sa sobom, jer je apsolutu svejedno i svejedno je da li se reinkarniraš ili ne, svejedno je slušaš li duhovne učitelje, jer na kraju dana tako kratko živiš da je to sve tako nebitno
i kao nije bitno onda da li sječeš drva ili radiš u banci, nezaposlen i na socijali, s čim se baviš, kakav si, koga imaš
ali- naravno da nije bitno, pod jednim uvjetom. ako imaš svijest da nije bitno... jer ako nemaš, je bitno da dobiješ tu svijest i da shvatiš da nije bitno. kako reć to (i šta ako ne dobiješ tu svijest? niš, ali onda ni nemaš svijest da izrečeš ovu istinu i ona ne postoji)
to je mali mali trik i mala razlika, kao kad kažeš- budi spontan
ali to ne vrijedi za ljude koji će spontano zoljom izrešetati pola škole jer su spontano ljuti
sve te stvari i istine imaju svoju ciljanu publiku, kao marketing, kad prodaješ proizvod tinejđerima pa ih nabrijavaš subliminalnim sugestijama koje pucaju na njihovu krhku iskompleksiranu ličnost "budi cool, konformiraj se! dovedi starce na rub bankrota sa svojim prohtjevima!"
i naravno. naravno da si ti to vidio jer to za tebe vrijedi, ta verzija stvarnosti za tebe vrijedi i sve što si rekao ja sam vidjela da vrijedi za tebe... za tebe doista i jest svejedno jer si tako... tako... jebiga, oslobođen ovih nekih
materijalno-moralnih propitivanja nas smrtnika
i ja mislim da moja verzija stvarnosti, ona koja zahtijeva angažman oko sebe, također vrijedi za mene, kako generalno reći za sve ljude, za neke ljude jebiga, kao što si ti, očito nije to to
očito nećeš slušati meditacije i prakticirati jogu ak ti uopće ali uopće ne pada napamet to raditi nit nemaš živaca
pa nije to za tebe
kao što je i tvoja verzija stvarnosti, ova u kojoj je svejedno i radi što želiš, opet opet bitna za sretan i ispunjen život
ali ja stvarno mislim
vrlo diplomatski- da je "pravi odgovor" (kako dosadno) u balansu ovog dvoje, zamisli- svjestan si i Onda radiš što želiš jer je svejedno, ali si Svjestan da je svejedno i ovu svijest nisi dobio živeći svejednost nego tražeći istinu (i onda si ju našao)
znaš kaj, rekao mi je i moj dragi dragi dragi slatki ___ da... jel stvarno mislim da će bog obratiti pažnju na mene ako sjedim ispod drveta stoljećima i meditiram i levitiram i radim na sebi? ILI će prije obratiti pažnju ako ga volim, bez svih tih napora.
ja sam rekla..bez napora...on je rekao- točno
i kao da...kao da si ti u pravu...a mene to jebe jer ne mogu pustiti "sebe" ovu lažnu sebe koja misli da može stvari imati pod kontrolom i upravljati širenjem vlastite svijesti korak po korak, dublje, dublje, dublje i misli da nije svejedno
a u isto vrijeme-
i kao da...kao da sam ja u pravu...a tebe to jebe jer ti fali taj dio kojeg ja nosim bar malo
malo mekši rubovi bar da malo
su išmirglani da nisu tako
nagli oštri i pikavi bar malo da je
omekšano glađe mekše
mekše...toplije...
postoje neke splavi u životu za koje se čovjek valjda drži dok ne shvati da može sam plutati
wow e
smiješno kak čovjek sam zapravo želi bit istinski voljen a kak to može dobit samo od boga koji on već je i onda zapravo ne razumije da se treba okrenut sebi neg stalno traži sam sebe a nije tog svjestan
ko pas koji si lovi rep :? dobro ne točno tak al neka tak glupa slika, kozmička šala
e razmišljala sam o tome
htjela bi da je danas, htjela bi da je jučer, htjela bi da je prekjučer
a nijedno od tih nije i opet me karma bije
za dva sata bit će sve drukčije
tak volim ovu pjesmu
Post je objavljen 20.04.2014. u 12:48 sati.