Marketing
Globalna energetika: zaokret u četiri slike
Prenosim članak s bloga Ekološka ekonomija, za koji se nadam da će vam biti zanimljiv!
Kad analiziramo svijet oko nas, moramo obratiti pažnju ne samo na ono što jest i što se može predvidjeti u neposrednoj budućnosti, nego i na dugoročne trendove razvoja. Na ono što jest, ne možemo utjecati; na ono što će biti, možemo.
Spojili smo ovdje četiri vijesti, koje dobro opisuju aktualne trendove u energetici.
Passive houses save lots of energy
U tranziciji energetskog sustava na okolišnu i resursnu održivost (Energiewende), prvo pitanje nije iz kojih izvora dobivati energiju, nego koliko nam je energije potrebno za zadovoljavanje potreba. (Nakon smanjivanja ukupne potrošnje, drugi zadatak je maksimalizacija obnovljivih izvora, a treći maksimalizacija oporabe materijala).
U razvijenim zemljama (u koje Hrvatska pripada po trošenju resursa i utjecaju na okoliš, koliko god šutjeli o tome), postoji značajan potencijal da se potrebe za energijom smanje. Osobito je značajno zgradarstvo, u čemu danas postoje opsežni i ambiciozni programi (politike) i projekcije. Zahvaljujući gnjavatorima iz Europske unije, ti se programi, uz teške muke u razbijaju inercije i dogmi, počinju provoditi i kod nas.
Gornji članak norveških znanstvenika posvećen je tzv. "pasivnim kućama" (pojam "pasivan" zato, jer same sebe griju bez aktivnih vanjskih sustava; biti pasivan je dakle ovdje pozitivno). Iako se predviđa da će 2050. godina stanovništvo Norveške porasti sa sadašnjih pet na sedam milijuna, predviđa se da bi potrošnja energije u kućanstvima mogla opasti za čak 75% u odnosu na današnju, a emisija ugljika za 70%.
Making ethanol without corn or other plants
Proizvodnja bioetanola iz kukuruza i drugih biljaka, kao zamjena za derivate nafte, razvila se kao alternativa ekonomski povoljna za proizvođače i trgovce i ekološki povoljna za smanjivanje emisija ugljika. Dolazi međutim u drastičan sukob s brigom da se hrani rastuće svjetsko stanovništvo. Zato se traga za novim tehnologijama.
Članak na gornjoj poveznici prikazuje izvještaj, objavljen u časopisu "Nature", o istraživanju dvoje znanstvenika sa sveučilišta Stanford u SAD. Oni su razvili katalizator, zasnovan na bakru, koji bi mogao omogućiti proizvodnju velikih količina etanola iz ugljik monoksida pri sobnoj temperaturi i pritisku.
Kad čitamo ovakve članke moramo imati na umu da je to tek istraživanje i da je dalek put do praktične primjene. Većina ovakvih istraživačkih rezultata, koliko god sami po sebi bili vrijedni, na kraju, zbog tehničkih ili komercijalnih teškoća, ne ostvare svoja obećanja. Ali ona koja to uspiju, sve nadoknađuju. Moramo pratiti takve vijesti, da bismo vidjeli u kojim se smjerovima danas razvijaju nove tehnologije. A u današnjoj globalnoj ekonomiji najbolje prosperiraju oni, koji znatno ulažu i potiču istraživanje i razvoj. Zaostaju oni koji, kao Hrvatska u posljednjih 50 godina, čekaju da drugi nove tehnologije razviju i onda kupe gotove patente.
To izgleda zdravorazumski: izbjegavaj rizik, oslanjaj se na poznato i provjereno. Ali bez inovacija, uvijek zaostajemo. 1980-ih godina, nizak nivo inovacija u Hrvatskoj i tadašnjoj SFRJ bio je, barem, predmet javno izražene zabrinutosti i analiza znanstvenika. Danas, to je na margini: znanost se tretira kao luksuzna potrošnja.
Falling Solar Panel Prices Resulted In Global Boom In Solar In 2013, Less Total Investment
Novi izvještaj “Global Trends in Renewable Energy Investment 2014", objavljen u ponedjeljak 7. travnja, koji su zajednički pripremili savjetnička tvrtka Bloomberg i Program UN za okoliš, donosi detaljniji uvid o cijenama i investicijama obnovljive energije u 2013. godini
Godišnja istalirana snaga solarnih elektrana u svijetu porasla je za 26% (sa 31 GW 2012. na 39 GW 2013. godine), a iznos investicija opao za 23% (sa 135,6 milijardi na 104 milijarde USD). Nastavljen je znatan pad cijena po instaliranoj jedinici snage i proizvedenoj jedinici energije (LCOE).
Udio obnovljivih (uključujući vodne snage) u proizvodnji električne energije u svijetu porastao je sa 7,8% 2012. godine na 8,5% 2013..
Obnovljivi izvori, bez vodnih snaga, čine 43,6% nove instalirane električne snage tijekom 2013. godine.
Uz pad cijena, razlozi za pad investicija su i nesigurnost politika u mnogim zemljama, kao i rast investicija u fosilna goriva, naročito prirodni plin iz škriljevaca (šejla).
Od globalnih investicija u obnovljivu energiju 2013. godine, nešto više od četvrtine je u Kini (56,3 milijarde USD), nešto manje od četvrtine u Europi, a jedna šestina u SAD.
Zbog intenzivne konkurencije na globalnom tržištu, naročito fotonaponskih panela, burzovna vrijednost dionica uloženih u čistu energiju opala je za 78% u razdoblju od četiri i pol godine (od početka 2009. do sredine 2013.), da bi u drugoj polovici 2013. zabilježila rast od 54%, zahvaljujući tome što su proizvođači fotonaponskih panela i vjetroagregata ponovo počeli iskazivati dobit.
Pad cijena dovodi do toga da se na sve više mjesta na svijetu, u visokorazvijenim zemljama kao i onima u razvoju, obnovljivi izvori počinju instalirati i bez subvencija, jer su jeftiniji od elektrana na fosilna goriva.
Largest Rooftop Solar Development Initiative In Latin America Will Use Unsubsidized Solar
U prethodnom članku spomenuto je da širom svijeta niču projekti korištenja obnovljivih i bez državnih subvencija odnosno potpora.
Kompanija Tiendes Soriana, druga najveća tvrtka za trgovinu na malo u Meksiku, postavit će na krovove 120 svojih trgovinskih centara solarne panele ukupne snage 31 MW. Projekte je potpuno bez subvencija, isključivo na osnovu tržišnišnih kriterija: kompanija očekuje smanjivanje svojih ukupnih izdataka za električnu energiju.
Direktor portala cleantechnica.com Zachary Shashan u svojem komentaru upozorava da moramo imati na umu kako svi glavni energetski izvori u svijetu uživaju značajne državne potpore. »Dakle, kad govorimo o solarnoj bez subvencija, govorimo o prijelomu ka ne-subvencioniranoj energiji generalno. To nije novost samo za solarnu. To je novost za energetiku.«
Post je objavljen 13.04.2014. u 16:29 sati.