Marketing
Sreća – što je to uopće i kako je postići?
Većina ljudi će na pitanje što najviše želi, odgovoriti – prvo zdravlje i sreću, a od ostalih stvari... novac, dobar posao... Ovo je s jedne strane razumljivo, jer svi želimo biti sretni, a zdravlje se nekako podrazumijeva kao preduvjet za sreću, dok drugi dio odgovora zapravo pokazuje kako sreću odvajamo od novca, posla i sl. Čini se kako je sreća kao pojam apstraktna i u stvari znamo da smo sretni samo kada to osjetimo, ali najčešće ne znamo racionalno definirati što nam je za nju potrebno.
Sreća je kao boje – ne možeš ih objasniti slijepcu, jer je to nešto što se mora osjetiti. No, u našoj se kulturi pobrkalo dosta lončića, pa s jedne strane stoji poremećeni sustav vrijednosti, iz kojeg proizlazi da je sreća tamo gdje je novac, a s druge strane na snazi je i kršćansko kajanje – materijalne vrijednosti ne čine sreću i pogrešno je željeti novac ili sreću tražiti u novcu.
Ovo su dvije krajnosti od kojih niti jedna nije dobra, jer sreća je sigurno u mnogo situacija povezana s novcem, ali novac nije ni jedini ni nužni uvjet za sreću. Svi znamo da je teže biti sretan ako nemate za hranu i ako se ujutro budite s pitanjem hoće li vam isključiti struju usred zime zbog neplaćenih računa. S druge strane, čak i ako ležite na lovi, a nemate ni osnovnu ideju što biste učinili sa svojim životom, u trošenju novca koje je samome sebi svrha nema dugotrajne sreće.
Hrvatska je i po pojmu sreće specifična, jer su istraživanja zadnjih godina pokazala kako ljudi u Hrvatskoj u osnovi vjeruju da sreća leži u malim stvarima i malobrojnim bliskim ljudima, te u prosjeku žele upravo takav život: novca za pripadnost nekakvoj srednjoj klasi i dovoljno vremena za boravak s dragim ljudima. Međutim, kako je kod nas sve više na snazi raslojavanje između ekstremno bogate manjine i siromašne većine, istraživanja pokazuju da stanovnici Hrvatske nisu sretni, ne zato što to ne znaju biti, nego zato što većinu u tome sprečavaju brige oko preživljavanja. Istovremeno druga istraživanja pokazuju nešto vrlo loše – da se većina s tim stanjem (uvjetno rečeno) pomirila jer ne vjeruju da će im biti bolje niti da sami mogu puno učiniti da se stanje promijeni.
Ne želimo podcijeniti važnost financijske situacije i opću situaciju u zemlji, no veliki dio vrijednosti psihologije i vještina koje ona poučava i jest u tome da svatko do nas svojim ponašanjem može mijenjati situaciju, odnosno sa postoji puno toga što možemo sami učiniti, i to svakoga dana i u svakoj situaciji. Još je važnije osvijestiti što točno želimo, definirati probleme i zaista naučiti vjerovati da su promjene moguće i početi ih ostvarivati (odnosno da sve to ne ostane još jedna new age parola).
Kada razmišljamo o boljoj budućnosti, obično kažemo – želim biti sretan. Ali što je za nas sreća? Materijalno blagostanje, uspješna karijera, dobar brak, romantična ljubav, zdravlje…??? Možemo biti još precizniji. Što je materijalno blagostanje? Imati svoju sobu, stan ili vilu? Još smo neprecizniji kada razmišljamo o ljubavi. Iza sintagme sreća u ljubavi krije se svašta: od ushita zaljubljenosti, seksualne strasti do razumijevanja i podrške u braku, a nerijetko imamo na umu spoj koji objedinjuje sve te komponente, što je, priznajmo, gotovo nemoguće. (Ma, ako smo u stabilnoj vezi teško da nam klecaju koljena kao pri prvom susretu ili da stalno žudimo kada ćemo zajedno u krevet.)
Znate li koji su faktori povezani s osjećajem sreće? Stručnjaci koji se bave pitanjem sreće kažu da su to: visoko samopoštovanje, optimizam i otvorenost, društveni kontakti, posao u kojem pronalazimo sebe, blisko prijateljstvo ili dobar brak, redovito vježbanje, dobro spavanje, hobi u kojem se pronalazimo, vjera u kojoj nalazimo smisao. Činitelji koji nisu povezani s osjećajem sreće su: dob (mladi nisu sretniji od starih), spol (iako se misli da su žene sklonije depresiji), obrazovanje (visokoobrazovani nisu sretniji od neobrazovanih), fizički izgled (lijepi nisu sretniji), roditeljstvo (roditelji nisu sretniji od onih koji nemaju djece).
Čini se da u temeljima želja i ciljeva, koje si zadajemo, leži sustav vrijednosti.
Suština jest u tome da sami otkrijemo što je to što nas ispunjava. Jasno je da ne možemo imati sve, ali za uspjeh je nužno da procijenimo što nam je doista važno. Kada to znamo, možda ćemo jednostavnije raditi odabire i usmjeri energiju na bitno, a ne rasplinjavati se oko onoga što nam je nebitno.
Colin Turner, autor često citirane knjige "Rođeni za uspjeh", savjetuje da odvojite sat vremena i zapišete sve što bi vas činilo sretnima: novac, obitelj, putovanja, sportske aktivnosti… Pišite sve što vam padne na pamet. Kada lista bude dugačka, pokušajte je skratiti barem na pola, zatim još malo, sve dok vam ne ostane samo pet točaka. Tih posljednjih pet točaka su vaši prioriteti i uvijek to imajte na umu. Sve drugo je manje važno, odnosno, da biste biti sretni trebate se prvo posvetiti njima. Tako vas neće zavesti neke manje važne, a na prvi pogled možda vrlo atraktivne želje.
Mnogi će se iznenaditi jer će otkriti da ono što rade možda uopće nema veze s onim što žele. Drugi će utvrditi da uopće nisu nesretni, jer svakodnevni život vode prema svojim temeljnim načelima. Treći će zaključiti da su na pravom putu. Dakle, da bismo uopće mogli krenuti u ostvarenje sreće, moramo prvo naći odgovor na (jednostavno?) pitanje – što je za nas sreća?
Post je objavljen 06.03.2014. u 22:04 sati.