Novim brojem zbornika Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu obilježavaju i njezin 75. rođendan. Obuhvaćeno je 25 tekstova tridesetak autora, koji obrađuju sve tipove stambene arhitekture u različitim razdobljima, od Srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća. Prostorno je obuhvaćen velik dio Hrvatske, no težište je dubrovačka regija, s obzirom na to da se Grujić time najviše bavila.
Rijetki su istraživači u našoj znanstvenoj javnosti koji su tako poistovjećeni u znanstvenoj javnosti s predmetom svoga istraživanja kao što je Nada Grujić vezana uz graditeljsku baštinu dubrovačkog područja, od ladanja do gradskih palača i kuća, rekla je Dubravka Botica s Odsjeka za povijest umjetnosti, koja je uz Irenu Kraševac uredila 56. svezak časopisa "Peristil".
Zbornik predstavlja sumu istraživanja profane arhitekture u Hrvatskoj s različitim metodama, rezultatima i interpretacijama rada, pa se nadam da će čitatelji otkriti neke nove spoznaje i uvidjeti važnost očuvanja i zaštite te arhitekture jer je ona sada najugroženija, dodala je Botica.
Prisjetivši se šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su zajedno počinjali kao mladi znanstvenici, o Nadi Grujić govorili su njezini dugogodišnji kolege akademik Igor Fisković i akademik Tonko Maroević. Fisković je napomenuo da je tada bilo samo desetak onih koji bi mogli biti spisatelji o povijesti umjetnosti, a sada ih je i stotinu, dok je Maroević podsjetio da je Grujić jedna od rijetkih koja je uspjela u Italiji i Francuskoj govoriti o domaćim temama te da je puno objavljivala u inozemstvu i zapažen trag ostavila u prevoditeljskom radu.
Nada Grujić (1938., Zagreb) ostvarila je najvažnije znanstvene rezultate u spoznavanju kulture povijesnih ambijenata u kojima je ta arhitektura nastajala, interpretirajući povijesni identitet stambene arhitekture Dalmacije i dubrovačkog područja u kontekstu srodne mediteranske, ali i europske arhitekture. Svoj znanstveni i istraživački rad počela je na Institutu za povijest umjetnosti, a nastavila na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je generacije studenata upoznavala s problematikom povijesti arhitekture, teškoćama i zamkama njena istraživanja, spajajući preciznu znanstvenu metodologiju sa strašću istraživanja i podučavanja. Upravo je u "Peristilu", zborniku radova s područja povijesti umjetnosti, Grujić 1969. objavila svoj prvi znanstveni tekst prodaja stanova
Post je objavljen 05.03.2014. u 15:35 sati.