Marketing
Jagoda i Ćiro
Poznajete li brata i sestru Jagodu i Ćiru?
Oni su jedini brat i sestru koji imaju svaki svoju ulicu u Zagrebu!
Jagoda Truhelka, (Osijek, 05.02.1864. - Zagreb, 17.12.1957.), je bila pedagoginja i književnica za djecu i mladež. Široj javnosti je poznata po svojoj zbirci pripovjedaka "Zlatni danci" napisanoj 1919. i u prvoj polovici 20. stoljeća je Jagoda uz Ivanu Brlić Mažuranić bila najpoznatija dječja spisateljica.
Uz pisanje za djecu, početkom 90-ih godina 19. stoljeća bila je redovita suradnica zagrebačkog „Vijenca" i sarajevske "Nade" s pripovijetkama na temu žena i odnosa među spolovima. U svojim je najpoznatijim radovima predstavila ženske likove do tada potpuno nepoznate u hrvatskoj književnosti, intelektualno superiornu ženu ("Plein air") i antijunakinju ("Vojača") te je, kao suvremenica poznate književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke (1873.-1957.) dala svoj doprinos osvještavanju položaja žena u tadašnjem društvu.
Uz književni rad Jagoda se bavila pedagoškim radom. Bila je učiteljica u djevojačkim školama u Osijeku i Zagrebu, pa ravnateljica u Banjoj Luci i u Sarajevu.
Ulica Jagode Truhelke nalazi se u Stenjevcu.
Snimio: Vanja
Snimio: Vanja
Ćiro Truhelka (Osijek, 02.02.1865. - Zagreb, 18.09.1942.) bio je arheolog i povjesničar umjetnosti. Bio je kustos Strossmayerove galerije u Zagrebu, te kustos i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom.
Godine 1886. Ćiro Truhelka je postao prvi kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadatkom da pripremi njegovo buduće otvaranje 1888. Kao kustos uredio je bosanske paviljone na izložbama u Budimpešti (1896), Bruxellesu (1897) i Parizu (1900). Godine 1905. naslijedio je Kostu Hermana na mjestu direktora Zemaljskog muzeja i urednika Glasnika Zemaljskog muzeja (do 1920). Zaslugom Ćire Truhelke Zemaljski muzej je 1913. dobio novu, svoju sadašnju zgradu. Ovogodišnja manifestacija "Noć muzeja" je kao jedan od ciljeva imala i iskazivanje podrške zemaljskom muzeju u Sarajevu koji je, zbog nedostatka sredstava, zatvoren već duže vrijeme. Tim povodom je u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu otvorena izložba "Ćiro Truhelka i Strossmayerova galerija starih majstora HAZU“
Ulica Ćire Truhelke se nalazi na Knežiji (nekadašnja Trebinjska ulica).
Zanimljivo je da su roditelji Jagode i Ćire bili Čeh Antun Vjenceslav Truhelka i Njemica iz Mađarske Marija, a njihova djeca su svojim radom obogatili društva dvije sadašnje države, Hrvatske i Bosne i Hercegovine ... što u njihovo doba, doba Austrougarske monarhije, i nije bilo tako čudno kako bismo možda danas mislili, jer je unutar monarhije bilo mnogo slučajeva preseljenja, posebno kod državnih službenika.
U Zagrebu (točnije Sesvetama) nalazi se još jedna ulica koja je svoje ime dobila po bratu i sestri, no ovaj put im je dodijeljena zajednička ulica. Radi se o Ulici braće Oružec, Kati i Đuri, koji su ulicu zaslužili spašavanjem Židova ispred njemačkog i ustaškog progona tokom Drugog svjetskog rata.
Post je objavljen 03.03.2014. u 08:47 sati.