Marketing
Čokolada kao pristupačni luksuz
Ono što je zajedničko proizvodima od kakaa danas i davnih dana, kada su ga ljudi tek počeli konzumirati, jest to da ih (proizvode od kakaa/čokolade) oni koji ga (kakao) proizvode, u pravilu uopće ne kušaju.
Kakao kulturu razvili su Maje i Asteci, ali kod njih je ona bila rezervirana za elite. Ljudi koji su brali kakao i od njega izrađivali okrepljujući napitak za kraljeve, vojsku, odabrane, nisu pili čokoladu, taj apsolutni hit vladara. Ni današnjim farmerima na plantažama kakaa, u pravilu, nije dostupna čokolada jer im je - preskupa.
Tona kakaa (očišćenog i osušenog) stoji oko 2.800 američkih dolara, dok je 1980-ih njegova cijena bila 3.750 dolara, što je danas ekvivalent 10.000 dolara, podatak je do kojeg je došao Matt Percival, novinar CNN-a koji je godinama istraživao ekonomiju kakaa ‘kakao-nomiju’ (cocoa-nomics).
I nije neka tajna da je u lancu proizvodnje čokolade najmanje plaćen farmer koji uzgaja kakao. A njegov obol u procesu dobivanja čokolade iznimno je važan. Ne samo zato što opskrbljuje proizvođača namirnicom bez koje čokolada niti ne postoji, već i stoga što način na koji se tretira i suši zrno, daje čokoladi konačnu aromu koja može presuditi radi li se o dobroj ili vrhunskoj poslastici.
Farmer koji uzgaja kakao živi u prosjeku 51 godinu sa svega dva dolara dnevno, podaci su Fairtrade Internationala. Kada je jednom prilikom Fortin Bley, predsjednik afričke mreže Fairtradea i farmer na Obali Bjelokosti, upitan koliko proizvođača kakaa jede čokoladu, odgovorio je prilično jasno. 'Jesti čokoladu je luksuz! Proizvođač kakaa zna da postoji finalni proizvod i da se zove čokolada te je vidi u trgovinama. Ali, tu sve staje.'
Većina današnje vrijednosti prodane čokolade (oko 70 posto), tvrdi Percival, odlazi na troškove marketinga, istraživanja i razvoja, a tek mali dio zarade konačnog proizvoda pripada kakao farmerima.
Potražnja za kakaom sve je veća, a cijena mu je sve manja. Ako dodamo tome da se za branje te poslastice u nekim slučajevima koriste i djeca robovi koja nikada ne vide novac od svog mukotrpnog rada, slika o tome koliko je kakao jeftino plaćena roba, je prilično jasna.
Većina farmera koji žive od uzgoja kakaa na malo, u većini slučajeva nikada nisu probali čokoladu. Nisu je probali ni Maje i Asteci koji su od kakaa radili napitak za gošćenje elita.
Da bi dalo plodove, drvetu kakaa treba oko pet godina od kad se posadi, a onda daje oko 20 mahuna godišnje. Dvostruko toliko potrebno je da bi se proizveo jedan kilogram kakao smjese. Ne čudi stoga da interes za proizvodnju kakaa kod malih farmera opada.
A što se tiče pristupačnog luksuza, očito je da nije pristupačan baš svima.
*****
Tekst: Ivana Domitrović
Foto: Sarafresh.com
Je li vam se svidio post? Imate li što dodati? Ostavite komentar ili mi pošaljite mail na priceocokoladi@gmail.com
Post je objavljen 13.01.2015. u 06:31 sati.