Marketing
Bilješka o praxis-filozofiji
Na mene je jako utjecala praksis filozofija, tijekom desetak godina, tamo negdje od gimnazije; taman kad je Praxis bio ukinut (1974), ja sam dorastao da takve stvari mogu čitati. Do sredine 1980-ih sam u bitnom napustio tu poziciju kao ograničenu, iscrpljenih dometa.
Dva su bila izvora: s jedne strane, tadašnje rasprave o krizi ekonomskog i društvenog sustava, čitao sam i slijedio tadašnje "krizologe", tu su u prvi plan došli sociolozi i ekonomisti drugačije orijentacije (iako je bilo veza) kritika "dogovorne ekonomije", kritika koncepcije "pluralizma samoupravnih interesa". (Danas su po mom sudu najznačajniji, i danas aktualni, sociološki uvidi Josipa Županova.)
Vidjelo se da se bez tržišta ne može; ali svakako trebaju postojati intelektualci (ne-stručnjaci) koji "robnu proizvodnju" dovode u pitanje (kao što su činili praksisovci), jer slobodno tržište ne smije se promatrati na način za koji sam skovao kraticu JUOSP: Jednostavni Odgovori Na Sva Pitanja. Sloboda tržišta nije isto što i sloboda čovjeka.
S druge strane, usmjeravalo me je upoznavanje prakse novih društvenih pokreta i usvajanje njihove mreže vrednota, ideja (uslovno, "post-moderne") i ideologija (ekologizam, feminizam) te teorija "civilnoga društva" (nasuprot klasičnom "građanskom"; tu su se mlađi slovenski teoretirači - Tomaž Mastnak, Gregor Tomc, Tonči Kuzmanič... - direktno sukobili s praksisovcima sredinom 1980-ih). Postoje neke spone, npr. kod Rudija Supeka.("Ova jedina Zemlja") i Zorana Vidakovića ("Smena istorijskih doba").
No, međutim, ono što su praksisovci stvorili i značili jest izuzetan intelektualni domet, makar povijesno situiran, s čime se ništa što su stvorili nacionalistički i liberalni krugovi intelektualaca ne može usporediti. Iz tih krugova i danas izražavaju frustracije, pokušavajući na sirove načine nekadašnje oponente diskreditirati, od toga da je sve što su napisali bezvrijedno, do svaljivanja na njih krivice za sva zla režima u kojem su bili marginalci i disidenti. (Dodatnu nevolju izaziva zaokret, koji je načinio dio srpskih praksisovaca krajem 1980-ih.)
Neke poveznice
(ali ništa ne može zamijeniti čitanje izvora - Kangrge, Petrovića, Grlića, R. Supeka...)
Gašenje Praxisa, 35 godina: Jedan od kobnih trenutaka
Jedan citat iz tog članka za oznaku povijesne situiranosti: »Ukidanje spomenutog projekta zbiva se u kontekstu tzv. konzervativnog zaokreta u Jugoslaviji. Početkom sedamdesetih godina poredak odustaje od svakog pokušaja demokratske transformacije, vraća se svojim neostaljinističkim korijenima i – ne znajući – potpisuje svoju smrtnu presudu, ali ujedno i zemlju za koju navodno gaji osjećaj "povijesne odgovornosti" osuđuje na budući krvav i kaotičan raspad. (...) Bio je to obračun s filozofijom kao takvom, i šire: obračun s kritičkim mišljenjem i s autonomnim, slobodnim mišljenjem i prosuđivanjem u cjelini«
O naslijeđu Praxis filozofije
Korčulanske internetske bakanalije
Spekulativno prevladavanje filozofije kao metafizike
Jedan članak iz 2009. o razlikama između "epistemičke" pozicije Mihajla Markovića i "epistemološke" Milana Kangrge još 1960., što može objasniti različitost njihovog postava trideset godina kasnije: Ajde, opet na Bled! Prilog razmatranjima o Praxisu
Post je objavljen 24.02.2014. u 07:00 sati.