Nakon 2. svj. rata, promijenjeno je ime ove knjižnice u Gradsku biblioteku, a već 1945. godine od dvaju njezinih odjela postaju dvije odvojene knjižnice: Znanstvena i Gradska. Ova potonja mora iseliti iz Dvora i otpočeti samostalni rad. (Prvi prostor Gradske knjižnice bio je na Stradunu između ulica Zamanjine i Dropčeve, današnji prostor Privredne banke).
Službeni dokument osnivanja Znanstvene knjižnice je od 25. travnja 1950. godine verificirana isprava potpisana između Gradskog narodnog odbora Dubrovnik, Ministarstva prosvjete NR Hrvatske i Komiteta za naučne ustanove, sveučilišta i visoke škole. Rješenjem osnivanja zadržan je i nadalje prostor Kneževog dvora sve do 1977. godine.
Rat, misli se na 2. sv. rat i novu vlast ustrojenu na stečevinama oslobođenja od fašizma, donio je i Biblioteci nove promjene. Nova narodna vlast raspušta dotad djelotvorni Kuratorij knjižnice, 21. listopada 1944. godine.
Gradsku posudbenu biblioteku kao Gradsku biblioteku preuzima NOO Grada, 14. siječnja 1945. (a osnivanje Gradske biblioteke poklapa se vremenski s intencijom osnivanjem još jedne, Sindikalne biblioteke, koja počinje s radom 1947.).
U međurazdoblju pa sve do 1963. dokumentacija bilježi stalna trvenja između postojeće Gradske i novoosnovane Sindikalne biblioteke, službeno nazvane Biblioteka općinskog sindikalnog vijeća, koja joj je djelovanjem pod istim krovom u jednom razdoblju bila i nadređenom u materijalnom i upravljačkom smislu.