Knjiga na gotovo 300 stranica koja kroz razgovor s devet neobičnih ljudi koji žive u Indiji nudi upoznavanje ove države , prije svega njezinu svetu stranu. Neki od ljudi s kojima je autor pričao su pripadnici neobičnih religija, prostitutka, plesač, redovnik, itd. Najviše me se dojmila zadnja priča, razgovor sa slijepim redovnikom, pripadnikom reda baulija. Bauli vjeruju da se treba odreći svega materijalnog u životu i lutati Indijom, stalno biti u pokretu i hodati. Vjeruju da je bog u čovjeku, oni niječu podjelu na kaste i također hramovi i statue svetaca kod njih nemaju tradicionalan značaj.
CITATI:
'Mi vjerujemo da sve vezanosti pridonose patnji. Zbog toga bismo se trebali lišiti svih vezanosti. To je jedan od najvažnijih principa džainizma.'
'Ali krenuti u nepoznati svijet i suprotstaviti mu se bez ijedne rupije u džepu znači da brišete sve razlike između bogatih i siromašnih, obrazovanih i nepismenih – sve to nestaje, a pojavljuje se ono općeljudsko. Taj lutalački život, bez ikakvih materijalnih dobara, oslobađa naše duše. Stekli smo predivan osjećaj lakoće, živimo svaki dan tek kad on nastupi, bez ikakvog osjećaja da išta posjedujemo, neopterećeni, bez ikakva bremena.'
'Ne služimo se automobilima ni drugim prijevoznim sredstvima, dijelom jer takvo brzo kretanje može ubiti mnoga živa bića, ali i zato jer imamo dvije noge i zato što je putovanje pješice prava brzina za ljudska bića. Hodom možete riješiti mnoge svoje probleme i zebnje i ublažiti mnoge brige.'
'Ono što je važno nije isprazni ritual koji se odvija u džamiji ili u nekom drugom hramu, nego razumijevanje božanskog koje se može dosegnuti jedino kroz ljudsko srce. Svi mi u sebi nosimo raj, samo moramo naučiti gdje ga tražiti.'
'Ja sam ljubavnik i ljubavi sam predan. Ja sadim cvjetove
da tvoje okružje postane vrtom.
Trnja ne sadi, da ti noge ne izbode.
Svi jedno smo tijelo,
jer koji drugoga muči, ranjava sebe.'
'Ne ubijajte nevjernike, ubijajte svoju taštinu.'
'Židovsko kršćanka tradicija koja nastoji naglasiti grešnost tijela i seksualnosti, a idealizira odricanje od seksa i djevičanstvo, započinje svoj mit o postanku sa stvaranjem svjetla. Suprotno tome, najstariji sveti spis hinduističke tradicije, Rigveda, započinje mit o postanku riječju kama – seksualnom žudnjom: u početku bijaše žudnja i žudnja bijaše u Boga, i žudnja bijaše Bog. U hinduističkoj slici svijeta kama je jedan od tri glavna cilja ljudskog postojanja, dok su druga dva dharma, dužnost ili vjera i artha, stjecanje bogatstva.'
Post je objavljen 07.02.2014. u 13:37 sati.