Slušao sam sad puste teorije o onome što se spontano desilo u Bosni i stvarno sam na moment povjerovao da je krenuo val koji se neće moć zaustavit i koji će natjerat strukture moći na kapitulaciju. Bosanci su sposobni za to. O jesu! Možda i nitko u Europi nije za to sposoban kao raja iz srca Balkana.
Srbi isto. Ne znam kako stoje sa time danas, al znam da su cijele 90-te proveli na trgovima sa Slobinom kevom na ustima i s molotov koktelom u ruci. Krenuli su 9.marta 91. i bili su konstantno na ulicama dok ga napokon nisu istjerali iz jazbine.
E, al znam ja 1 narod koji nema šanse da će to poduzet ni da mu sa 100 slamčica sišete krv. Ima 1 krotki, pasivni i ponizni narod koji je 1 jedini puta skupio muda krenut na svoje vladare od kako se 1991. u vjekovnoj težnji osamostalio. Imao sam čast nazočiti te časne večeri, iako kao svaki Istrijan u Zagrebu, sasvim slučajno (izašao kupit vino i vodku;). Slušao sam Zrinku Vrabec i pomislio:
-Ave Ulrike, pa di si ti do sad?
Dio drugi
DAN KAD SAM PRVI PUT MISLIO DA JE POČELO
Zg, 1991. studeni
Išao sam iz kluba Istrijana doma na prilaz ex JNA(Gjure Deželića) i odem s Ilice pred kino Balkan i Jazovku kad snimim drota sa petokrakom na kapi. Jebote, možda nisam slušao vijesti i ne znam da su martićevci ušli u Zagreb? Koji shiiit!?
Skrenem kad tamo, iz Bogovićeve krene bježat brdo rulje. Stampedo! Drotovi peglaju pendrecima, fasuje se sve u 16. Gledam rulju kako bježi prema Cvjetnom, krenem bježat i ja! pedala bajo!
Odjednom se Zrinko Ogresta pojavi na onoj visokoj stolici i vidno je živčan:
-daj pička mu matrna kolko ćemo još puta ponavljat? aj svi nazad na mjesta!
Post je objavljen 07.02.2014. u 00:17 sati.