Pregled posta

… izvan teme …DRŽAVA S PREMALO RADNIH MJESTA

UMJESTO UZROKA RIJEŠAVAJU POSLJEDICE!

Hrvatska juri u siromaštvo! To je potrebno tako izgovoriti jer okolnosti ukazuju na to. Više se o toj teškoj riječi koja opisuje siromaštvo i građana i države kao takve ne smije šutjeti. Tu činjenicu treba osvijestiti, a onda raditi na svim nivoima državne uprave tako da se kretanja koja pridonose stvaranju siromašnih što prije prekinu. Ili ukinu, tako da se na drugačiji način odvijaju stvari koje postaju hipoteka društva.

U Večernjem listu je u ponedjeljak 27. siječnja objavljen tekst pod naslovom „ Siromaštvo prijeti čak trećini ljudi u Hrvatskoj“ Tekst objavljujem. Uz tekst su objavljene i grafike sa naglašenim brojkama u postotcima , koji također objavljujem. Zašto?
Zato što taj tekst sadrži informaciju o tome gdje je Republika Hrvatska i što se s njenim građanima događa.




DRŽAVA S PREMALO RADNIH MJESTA!

Kako će se osjećati intelektualci i ostali istaknuti pojedinci, kao i svi koji razumiju što se na planu državne politike događa, kada D Ekonomist , CCN, i ostali mediji iz svijeta počnu češće izvještavati o siromaštvu građana u Hrvatskoj. Hrvatska je sada na 5. mjestu po siromaštvu u EU. Ispred nje su samo Grčka, Rumunjska, Španjolska i Bugarska.
Mnogo je puta izgovoreno kako je Hrvatska dio zapadne Europe, „ bila i biti će“ naglašavali su mnogi govornici domaći i strani, hvalili su njenu kulturu i tradiciju. A o stanju ekonomije nije se govorilo posebno, jer ekonomija je nešto što ima svaka zemlja Ali ekonomija je najbolnija točka Hrvatske. Ekonomija koje nema, točnije proizvodnja koje nema, bez koje nema ni društvenog bruto proizvoda, je posljedica zbog koje je na zavodu za zapošljavanje 377.000 nezaposlenih osoba. Zato što nedostaje radnih mjesta, ne može se multiplicirati broj u odnosu zaposleni i umirovljenici. Taj je broj sada gotovo jedan naprama jedan i implicira pitanje hoće li vrlo skoro, već za dvije, tri godine biti moguća isplata mirovina.


NAJAVE NOVIH OTPUŠTANJA RADNO SPOSOBNIH LJUDI
I dok je upravo 27. siječnja ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić izvjestio da Rumunjska Grampet grupa neće privatizirati HŽ Cargo, najavio je da tijekom 2014. iz HŽ Carga mora biti otpušteno 1000 radnika. Samo dva dana kasnije 29. siječnja premijer RH, Milanović je rekao da će tijekom ove godine iz državne službe biti otpušteno 2000 službenika. Istovjetno u oba slučaja je veliki broj radno SPOSOBNIH LJUDI koji prema planu ljudi u Vladi moraju ostati bez posla. Gdje će novi posao pronaći 2 000 državnih službenika? Gdje će posao pronaći 1 000 osoba iz HŽ Carga koji posao moraju napustit zbog privatizacije? Oni mogu učiniti samo dvije stvari; evidentirati se na Zavodu za zapošljavanje ili otići u Europu u potrazi za poslom.

Hrvatsko gospodarstvo nema proizvodnju u obimu u kome bi bila zadovoljena potreba za radnim mjestima.Istodobno mnoge su grane proizvodnje zapuštene i zaboravljene kao da nikada nisu u Hrvatskoj postojale. Zato sve više građana nema ni sredstava za tekuće životne potrebe. Time sve više postaje narušeno njihovo psihičko i fizičko zdravlje, a kvaliteta njihova života postaje upitna. Upitan postaje i njihov obiteljski život i školovanje djece. Rezultat nezaposlenosti je brojka od 300 000 ( tristo tisuća) blokiranih računa građana koji su pod ovrhom i koji su na taj način državi, odnosno bankama dužni oko 24 milijarde kuna.
Oni podliježu Zakonu o ovrhi, jer je cilj države naplatiti se u imovini. Ali, dali je realno i pravedno da nezaposleni građani, bez sredstava za život, moraju svoju nesolventnost zbog nemogućnosti pronalaženja posla, plaćati svojom imovinom? A tada nastupa još veća njihova životna neizvjesnost . Država ništa ne čini da mijenja situaciju koja traje. Vlada kao da vjeruje da je Hrvatska toliko uznapredovala pa da je na djelu tržišna ekonomija u kojoj za državnim intervencijama više nema ni mjesta ni potrebe.Tržišna ekonomija je samo djelomično na djelu, a država mora djelovati kako na socijalnom tako i na ekonomskom planu.


MJERE ZA SMANJENJE DRŽAVNOG DEFICITA
Zbog sve manjeg broja zaposlenih država trpi nedostatak priljeva sredstava u državni proračun. Proračun na relaciji priljev – odljev sredstava postao je u zadnje dvije godine deficitaran, što se i nastavlja.
Ministar financija Slavko Linić predstavio je 30. siječnja mjere za smanjenje proračunskog deficita. Zbog prekomjernog deficita Europska komisija će pozornije pratiti Hrvatsku. Za 2014. godinu plan je ministra finacija pronaći 4,7 milijarde kuna dodatnih prihoda i 3,6 milijarde kuna viših rashoda. Do 4,7 milijardi dodatnih prihoda Vlada namjerava doći s prebacivanjem uplata zaposlenih s beneficiranim radnim stažem iz drugog mirovinskog stupa u prvi mirovinski stup. U ovoj godini, prema riječima ministra financija, to će se odnositi na policiju, vojsku i vatrogastvo. Ministar financija Slavko Linić je rekao „nema svrhe da oni koji rade kraće imaju bilo kakvu štednju jer iz te štednje ne mogu osigurati mirovinu, pa je već dosadašnjim zakonom predviđeno da budu u prvom mirovinskom stupu. Procjena je da je to oko 2,8 milijardi kuna što bi u ovoj godinu unijeli kao povrat sredstava u prvi mirovinski stup, a manja uplata koja bi uslijedila u ovoj godini, s obzirom da ćemo sada uplaćivati u prvi mirovinski stup, je 400 milijuna. To znači da su to u ovoj godinu efekti od 3,2 milijarde „ Osim navedenog Vlada prihodovnu stranu namjerava podebljati i povlačenjem dobiti trgovačkih društava, oporezivanjem svih dobitaka na sreću, povećanjem koncesijskih naknada i prebacivanjem viškova agencija i regulatornih tijela i institucija u proračunu. Što se pak rashodovne strane tiče istaknuo je ministar Linić, ona bi trebala biti niža za 3,6 milijardi kuna Ministar Linić je rekao da je smanjenja moguće učiniti na rashodima za zaposlene oko 370 milijuna, materijalnim rashodima milijardu i 310 milijuna kuna, na subvencijama oko 550 milijuna i dodatnim uštedama u zdravstvu s obzirom na reforme koje se moraju provesti ove godine, oko 600 milijuna kuna“. A preispitati će se i kapitalna ulaganja. Sve uštede negativno će se odraziti na gospodarski rast – prognozira ministar Linić – zbog smanjenja potrošnje, pa je Vlada s 1,3% smanjila predviđanja za rast BDP-a za ovu godinu na samo 0,2% . Ali najveće novine očekuju građane Hrvatske 2016.: Vlada za smanjenje deficita planira uvesti porez na nekretnine, štednju i kapitalnu dobit. Sve to državi bi trebalo donijeti oko 16 milijardi kuna.


GDJE ZARADITI EGZISTENCIJALNA SREDSTVA ZA ŽIVOT ?
Radno sposobno stanovništvo nema radnih mjesta i nema gdje zaraditi egzistencijalna sredstva za život. To je osnovni problem ove zemlje. Tu je uzrok smanjenje prava iz Ugovora o radu u javnim službama, mijenjanje ugovora o radu, smanjenje tzv. povlaštenih mirovina, spajanje bolnica, racionalizacije u zdravstvenim ustanovama, Zakon o radu kojim se želi fleksibilizirati tržište rada itd.itd…. Investicije koje bi trebale otvarati radna mjesta , ako se i događaju nisu ni približno takve dinamike da bi mogle pratiti broj otpuštenih radnika u Hrvatskoj koji se događa u privatizaciji. U čl.55 Ustava RH piše „ Svatko ima pravo na rad i slobodu rada“ „ Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.“
Gdje su ta dostupna radna mjesta nezaposlenim građanima RH?

JOŠ UVIJEK ISTI MODEL PRIVATIZACIJE
Prilikom svake privatizacije državne tvrtke mnogo dotadašnjih radnika ostaje bez posla. Zar to nikoga od političkih državnih službenika ne zabrinjava i nitko to ne primječuje?
Zar nitko nije zaključio da treba privatizirati po drugom modelu i nalaziti načina da se radna mjesta ne ukidaju zato što tvrka mijenja vlasnika?
Zašto je zadržan model privatizacije koji doslovno osiromašuje i stanovništvo i državu kao takvu? Prošle godine zbog privatizacije državnih tvrtki bez posla je ostalo 55 000 radnika. A zbog svega nabrojenog do sada, od dolaska na vlast sadašnje političke garniture, bez posla nije smio ostati ni jedan od tih 55 000 radnika.
Najvažnija reforma trebala bi biti otvaranja radnih mjesta i novi model privatizacije. Novi model privatizacije ne smije otpuštati radnike već ih sve zadržati te zapošljavati i nove. Kako?
Do tog rješenja ne može se doći „političkom odlukom“, već koncenzusom tridesetak hrvatskih ekonomista čiju bi pomoć Hrvatska vlada trebala zatražiti . Hrvatski ekonomisti sasvim sigurno znaju kako stvoriti uvjete za veće i mnogo brže zapošljavanje nezaposlenih, te kako bez otpuštanja radnika provesti privatizaciju državnih poduzeća.

Umjesto da se traži rješenje za UZROK koji žive osiromašeni građani i nezaposleni, vodeći službenici državne uprave koncentrirani su na događaje koje su nametnule POSLJEDICE života u državi koja nema dovoljno radnih mjesta za svoje građane.





Post je objavljen 30.01.2014. u 18:18 sati.