Nikola LALE - LINĐO
Je li ili nije bio pravi oriđino, nisu se posve usuglasili ni oni koji su ga detaljnije opisivali, osim da je onodobna mladost zbijala šale s njim kao i s drugim miroljubivim i manje miroljubivim oriđinalima.
Također iz izvora doznaje se kako nije bilo u Gradu narodne slave bez njega i njegove lijerice.
Tu je i podatak koji spominje V. Benić pod naslovom Udri Linđo, samo živo! (Hrvatska revija ; 2/2009.), a što većina nas Dubrovčana zna, kako je današnja dubrovačka poskočnica Linđo dobila ime upravo po lijeričaru Nikoli Lali - Linđu podrijetlom iz mjesta Pertače u Župi dubrovačkoj.
O njegovom izvanrednom talentu za sviranje ovoga glazbala (od tri žice, kažu, podrijetlom s Krete, premda o postojbini tog glazbala, premda muzikoloških mišljenja ima i drugačijih), postoji zabilješka kako mu je talent otkriven već kad je bio mladić od 23 godine u rodnoj Župi.
Gotovo naprasno je ostavio rodno mjesto, obradu zemlje i motiku, zaklinjući se kako je više nikad neće uzeti u ruke i prihvatio se lijerice.
Autor bilježi, a pozivajući se na brojne druge izvore javni nastup Nikole Lale vulgo Linđa prilikom porinuća velike dubrovačke nave „Dvanesti dubrovački“, 1875. godine.
Svečanosti je bio nazočan i car Franjo Josip I. Razlog carevog dolaska je uz samu svečanost porinuća, bio i njegov značaj, jer je to bio tek drugi brod takve veličine i tonaže u Monarhiji.
Bio je to istovremeno važan događaj i za Dubrovnik, jer su taj brod izradili domaći brodograditelji na domaćem navozu i škaru (brodobradilištu).
Post je objavljen 21.01.2014. u 20:53 sati.