Poslije rata radio je kratko vremena mnoge poslove od uredskih do tvorničkih (TUP), ali nigdje nije mogao duže zagrijati stolicu.
O Papagalovim upadicama na generalnim probama 'Otvaranja Ljetnih igara' oprečna su svjedočenja Benića i Pate.
Tako Benić piše kao o spontanoj komici, dok Pata rezervirano sugerira kako je takva komika mogla biti radi gledateljstva i namještena.
Sklonija sam povjerovati Patinom opisu karaktera Papagala, kojemu je u svojoj knjizi dao iznimno veliki prostor (od 189-207. str.), nego opisima kvazi šijence (pametnjakovića) u Benićevom recima, koji govore o njegovom kasnijem životnom razdoblju, a bez spomena i crtica mladosti mu do pojave Trubadura.
Ona scena s mitraljezom, kojega tijekom rata nije ni primirisao, mislim da ga najbolje opisuje kao osobu koja se ničega nije libila od čega bi se mogla izvući neka koristi. Zato o opisu njegovih mnogobrojnih škeraca (šalama i ludorijama) neću trošiti svoje vrijeme.
Umro je usred ljeta 1980. godine.
A o mrtvima, zna se, sve najbolje!
Post je objavljen 20.01.2014. u 09:54 sati.