Marketing
Ko je ovdje majmun?
Susjedna država s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, Bosna i Hercegovina ima ozbiljnih problema s otpadom i zbrinjavanjem otpada. Prilično je teško u tako razjedinjenoj vlasti donositi zakone koji će biti učinkoviti na cijelom području, a Zakon o gospodarenju otpadom je primjer zakona koji mora biti jedinstven za cijelu državu. Pogotovo ako se radi o malim državama s relativno malim brojem stanovnika.
Što se tiče gospodarenja otpadom (što je nedjeljivi dio održivog razvoja) situacija je vrlo ozbiljna, problem nije samo gospodarski i ekološki, već i društveni. Ali Bosna i Hercegovina ima šansu, učeći na greškama Slovenije, a potom i Hrvatske koje su sada članice Europske zajednice. Naime, vrlo čest slučaj u ove dvije zemlje bio je da se bezrezervno prepisuju neka zakonska rješenja iz zapadnoeuropskih razvijenih zemalja, a ista ta rješenja nisu mogla biti primijenjena. S druge strane, često se pristajalo i uvodila su se strana rješenja, neprovjerena i neprimjenjiva u našim uvjetima, a da se istovremeno nije vodilo računa o domaćoj znanosti i struci te domaćem gospodarstvu. Ipak, u Bosni i Hercegovini, prema meni dostupnim podacima, ima nekoliko sredina koje primjenjuju najmodernije sustave odvajanja prikupljenog otpada prema savjetima domaćih - i hrvatskih i bosanskohercehovačkih stričnjaka, pa te sredine mogu biti primjer za rješavanje problema otpada u cijeloj regiji.
Prof.dr.sc. Aleksandar Knežević, profesor na Sveučilištu u Sarajevu, ekspert održivog razvoja, za ovaj blog pripremio je tekst koji govori o načinu rješavanja problema otpada, uključujući i plastičnog otpada i odbačenih plastičnih vrećica.
Ko je ovdje majmun?
Vrlo brzo nakon uspostave mira u Bosni i Hercegovini Svjetska banka je pokrenula projekat uspostave sistema menadžmenta otpada u BiH čiji je ključni rezultat (cilj) izgradnja savremenih deponija otpada za čije izdržavanje nema sredstava ni kod bh. privrede ni kod građana, niti onda, niti danas, niti sutra.Godine 2000. su bili prezentirani rezultati rada na projektu, te organizovana radionica na temu Upravljanje otpadom (1). Autor ovog priloga se do početka rata bavio problematikom osiguranja čistoće zraka, ali je 1991. godine bio uključen od strane EEK UN u Ženevi u pripremu Konferencije UN o okolini i razvoju (Rio 92). Tako se odlučio da prezentira razmišljanje o otpadu na principima održivog razvoja.
Prezentacija je počela ovako: Kada čovjek pojede bananu i baci koru, to je otpad. Kada majmun pojede bananu i baci koru, onda to nije otpad. Ovdje se može postaviti mnogo pitanja, ali prvo je: Ko je ovdje majmun ? (smjeh u auditoriju).
Bio je ponuđen odgovor: problem otpada nije toliko pitanje ekologije i tehnike, to je prevashodno društveno pitanje. Kora banane predstavlja otpad u čovjekovom društvu. To je društvena kategorija, i u tom kontekstu se problematika treba rješavati i na tom putu se pozivati na ekološke zakonitosti i tehnička pitanja.
Na blogu Plastično je fantastično je već bio natpis da je uticaj plastičnih vrećica u životnom ciklusu manji od nekih drugih vidova ambalaže. Ali problem je pejzažnom (krajobraznom) zagađivanju, što je društveni problem.
Rješenje problema pejzažnog zagađivanja plastičnim vrećicama, naravno nije samo u širenju kulture i ograničavanju korištenja plastičnih vrećica. Ono počinje od ljudskih potreba, sistema njihovog zadovoljavanja, te tek onda dolazi na red pitanje tehničkih rješenja društva koje se razvija na prirodnoj podlozi.
Kakva je danas društvena svijest? Danas se korisnici električne energije dijele na one koji su za gradnju termo- i hidroelektrana i onih koji su protiv. Pokret koje razvijaju ovi drugi autor ovog priloga naziva majmunizacija razvoja. Ne žele da se išta gradi, samo žele da koriste resurse oko sebe na koje naiđu. Slučajno postoji i nimbizam za takav način razmišljanja: BANANA - Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything (Ne graditi apsolutno ništa pored nečega).
Znači, nije dovoljno nosioce razvoja opominjati na ograničene resurse planete, potrebno je djelovati i da se pobornici majmunizacije razvoja uključe u društveni razvoj.
(1) Ovdje se smatra da je pravilan prijevod izraza Waste management
– Menadžment otpada, tj. ne upravlja se otpadom nego ljudima.
Prof. dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ,
Sarajevo, BiH
Zahvaljujem se profesoru Kneževiću na ovom prilogu i veselim se daljnjoj suradnji.
Animated flags
Post je objavljen 18.01.2014. u 21:25 sati.