Marketing
PLIVELIĆ MINISTRU JAKOVINI ZA SAVJETNIKA!
ANTUN PLIVELIĆ:
POLITIKA JE ZAUSTAVILA INVESTITORE
KOJI SU PRODUŽENA RUKA PROZVODNJE
Tiskovina Poslovni dnevnik organizirala je potkraj prošle godine, 18. prosinca, na privatnom učilištu VERN u Zagrebu konferenciju na temu „ Trendovi u maloprodaji i popratnim industrijama“. Bilo je prisutno desetak govornika i to:
Nediljko Baričić, direktor sektora tržišta RH u Podravci
Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL) Marko Jukić, izvršni direktor Divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti, Boris Jurič, predavač na veleučilištu VERN' ,Dinko Klepo, direktor Sektora marketinga i prodaje Kraša , Dražen Lulić, konzultant u tvrtki Caper, Zvonimir Mozer, direktor Mondo online trgovine
Jure Radoš, direktor nabave u Konzumu, te Antun Plivelić direktor i vlasnik tvrtke Gomolava d.d. koja ulazi u red najvećih otkupljivača voća i povrća u Hrvatskoj.
Radi dužine teksta o konferenciji, izlaganje Antuna Plivelića objavljujem zasebno. Osobe senzibilizirane za ovo područje iz činjenica koje je rekao Antun Plivelić mogu učiti. On je svjestan svojih prednosti pa je govorio na način kako bi se dotakao više tema, odnosno zavisnih područja.
Tvrtka Antuna Plivelića Gomolava d.d. ima ULO hladnjaču u Šarampovu kod Ivanić Grada, kapaciteta 8000 tona. Antun Plivelić koji za sebe kaže da je prvenstveno trgovac, ima 150 kooperanata koji proizvode voće i povrće. Tvrtka zapošljava 90 - ak radnika. Plivelić svoje skladišne kapacitete daje u višegodišnji zakup proizvođačima jabuka. Opskrbljuje voćem i povrćem 9 trgovačkih lanaca , veći broj srednjih i manjih trgovina, ali istovremeno izvozi.
Antun Plivelić na konferenciji 18.12. u prostoru učilišta Vern, sjedi u sredini.
Moderatorica na konferenciji bila je novinarka poslovnog dnevnika Božica Babić.
Obrativši se Antunu Pliveliću Božica Babić je rekla: Vi ste u malim Hrvatskim okvirima ostvarili uspješnu i jako pozitivnu priču. Kako je krenula proizvodnja voća i kako ste postali jedan od najvećih proizvođača, odnosno trgovaca. Okupili ste veliki i broj kooperanata i opskrbljujete najveći broj trgovačkih lanaca Kakva su vaša iskustva od proizvodnje do trgovine?
Ante Plivelić je svoj odgovor započeo rekavši da je „ iznikao“ kao komercijalista u SIRNIUM-u u Sremskoj Mitrovici, a tvrtka se bavila ratarstvom i stočarstvom. No kada je SIRNIUM krenuo u voćarstvo i povrtlarstvo „ mi bukvalno nismo znali što ćemo s novcem“.Rekao je te nastavio „Odgovorno kažem da je i danas Hrvatska perspektiva vrlo moguća u tom pravcu, osim što treba mnogo toga promijeniti.“
„Mi, odnosno moji kooperanti danas imaju 6,5 tisuća hektara, zasađenih sa proizvodnjom jabuka, voća i imamo značajne količine povrća. Godišnja proizvodnja je 60 000 do 70 000 tona (šedeset do sedamdeset tisuća tona) No ove godine smo dobili 120 000 tona, i ta nas je količina šokirala. Kooperanti su imali potporu države za podizanje voćnjaka, ali ta investicija nije završena jer nisu napravljeni kapaciteti hladnjače“ – rekao je Plivelić te nastavio
„Mi imamo samo 50 000 tona rashladnih kapaciteta. Nama treba investicija od 200 milijuna eura da bi se napravile hladnjače.
HLADNJAČA BEZ POTICAJA
Ja sam naime prvi investirao u hladnjaču na bazi tog iskustva iz SIRNIUMA, kada smo podizali voćnjake pa smo išli u Maribor, u Kopar u Zenicu da lagerimo proizvodnju. Prvi sam podigao hladnjaču, no nemam poticaja. Državna politika je zaustavila investitore u svojoj zemlji. I to investitore koji su produžena ruka proizvodnje. Kada odem u HABOR oni kažu- mi vas ne razumijemo, vi ste poput banke. Nije naš Zakon predvidio potporu za gradnju hladnjače. No mene danas ( 18.12.2013. ) proizvođači traže novac za branje, novac za zaštitna sredstva. Ali nitko ne kreditira zalihu jabuka i povrća koja je u hladnjači.
Kod nas se barata s podatkom da trošimo ispod 20 kg jabuke po stanovniku, Ja to ne vjerujem jer je naše proizvodnje jako puno neevidentirano. To je posebna tema.
GREŠKE U SORTAMA
No mi smo ove godine već izvezli ono što je valjalo. I kaže naš glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice da će Hrvatska i ove godine ostati bez dobre proizvodnje jabuka. Znači ono što smo imali, ako je 90% dobro sve ćemo izvesti.
Postavlja se pitanje- što imao od jabuka. Napravili smo velike greške u sortama. Pretrpali smo se sa sortama ajdareda, koja je inače zatrpala cijelu Europu. I sada je pitanje- koliko bukvalno iskrčIti ajdareda i posaditi novih e sorata.
CIJENA JABUKE
Ja sam 2013. dao cijenu 1,80 kn franko, moje skladište, pa su svi kazali da je to malo. To je 25 centi, da bi u Srbiji cijena bila 17 centi, izvožena u Rusiju sa dodatnih 10 centi.
Ono što je pozitivno je to da sam ja već izvezao jabuke za milijun eura.
UVOZNICI
Kada se radi o uvoznicima, oni su navikli na ovaj prostor- oni taj prostor smatraju svojim i sad ćemo se morati boriti da uvoznike slomimo.
Hrvatska roba, sa određenim sortama, je preko nas ( Gomolava d.o.o.) već završila u mnogim zemljama Europe. Čak smo izvezli jabuku i u Afriku. I naša budućnost je velika i moguća, ako zatvorimo krug, odnosno, ako zatvorimo investiciju.
TRGOVAC
Ja sam trgovac, ja nikada nisam htio biti proizvođač. Proizvođač obavi svoj posao, a ja moram prvo da procijenim stanje na tržištu .Ja srušim cijenu Snažnu proizvodnju neću nikada uništiti. Radi se o svježem voću i povrću kojeg ja prosuđujem, da nekih sorti ima puno na tržištu. Ja čekam cijenu. Meni se dešavalo da nisam dovoljno dobro prosuđivao. I dešavalo mi se da sam zarađivao nevjerojatne cifre na proizvodnji. Sve skupa je to mene ipak održalo.
Hrvatsko iskustvo sa zagrebačkom veletržnicom i hladnjačom je dominiralo u regiji. Mi smo bili jači od Mađara, od Rumunja i Bugara. Ja vam tvrdim da i danas postoji ekonomski i marketinški potencijal kod nas kao ljudi koji znamo raditi.
B. Babić : Ali nam fali udruživanje!
- "Nama fali razumno udruživanje. Ja ću napraviti partnerski odnos u kome će svaka individua imati maksimalno svoje pravo, da se njegovim pravom neće moći koristiti nitko.
Božica Babić: Kroz operativni program podizani su nasadi voćnjaka i vinograda, a nije završena druga faza. Nije ljudima dana potpora da izgrade hladnjače, sortirnice, distribucijske centre, da podignu vinarije, i tu je prekinut lanac.Tek se sada ukazuju nekakve prilike. Ali je moguće povezivanje trgovačkih lanaca i vas, sufinanciranje tih projekata za očuvanje svježine povrća i voća.
- Kod nas postoje dvije vrste proizvođača: krupni, dakle veliki i sitni proizvođači. Jedni će uspjeti, drugi neće. No što se kod nas dešava? Političari uzimaju sebi za pravo da tumače da će jedno okrupnjavanje biti ovakvo ili onakvo. Ali nemoj ti tumačiti šta će biti. Nemoj dati ni jednom privilegiju. Jer onoga trena kada si jednome dao privilegiju, uništio si seriju. Naprimjer kakvi su krupni proizvođači. Oni su više organizatori proizvodnje. Kod sitnih proizvođača ; mi imamo slučaj da je taj čovjek zaradio svoju nadnicu na njivi. Sa dva, tri, četiri hektara; neka se ni jedno domaćinstvo ne boji gladi. Žive na svojoj njivi. Žive na svom voćnjaku. A toliko imamo nezaposlenih ljudi. Oko 180 radnih dana je potrebno ukupno kod nas rada u voćnjaku da bi vočnjak dao urod. Na njivi pšenice je to mnogo manje.
Svugdje gdje budem pozvan, a budem pobijen, biti ću sretan, jer ću biti još pametniji“ rekao je na kraju poduzetnik Antun Plivelić
PLIVELIĆ JAKOVINI ZA SAVJETNIKA!
Poduzetnik Antun Plivelić koji ima prvu ULO hladnjaču ima znanja i bogato iskustvo na području voćarstva, trgovine voćem, organiziranja i suradnje s poljoprivrednim proizvođačima, on zna analizirati, zna predviđati s obzirom na protekla iskustva i sadašnje stanje, oprezan je i promišljen u baratanju s novcem i vrlo pošten prema poljoprivrednicima, svojim kooperantima.
Antun Plivelić je osoba koja bi ministru poljoprivrede Jakovini bila odličan savjetnik, jer poznaje sve faze poljoprivredne proizvodnje, kao i stanje i tokove u prodaji i trgovini voćem i povrćem u Hrvatskoj i Europi.
Plivelić je iznimna osoba koji priča na način da prezentira svoje znanje. Oni koji znaju slušati, od Antuna Plivelića i u osobnim razgovorima, mogu mnogo naučiti.
Post je objavljen 11.01.2014. u 07:56 sati.