MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU
OBJAVLJUJEM MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU
Izvor:
PREDLOŽENE MJERE ZA 2014. GODINU - iz prezentacije koju je univ.spec.pol.Davorka Hajduković, pomoćnica ministra Jakovine u Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj EU i međunarodnu suradnju, održala u listopadu 2013.
Tekstualni dio o mjerama - pravna osnova, opravdanost i cilj mjere - je s linka objavljenog u glasniku Hrvatska Mreža ruralnog razvoja.
ZAŠTO MISTIKA OKO MJERA RURALNOG RAZVOJA?
O MJERAMA RURALNOG RAZVOJA javnost zna tek toliko da su važne za poljoprivredu i da se na temelju mjera može i mora u poljoprivredu povući novac, ali ništa, konkretno ni jasnije. Koje su to mjere, kakve su, na koga se odnose, kako su uopće artikulirane, o tome informacije nisu izlazile iz Ministarstva ni pola godine nakon što je RH ušla u Europsku uniju. Onda su neki novinari napisali da je Europska Komisija više puta odbacila mjere ruralnog razvoja i svaki puta ih Ministarstvu slala na doradu, te izrazili zabrinutost za povlačenje novca od 330 milijuna eura jer, Ministarstvo nije ispunilo preuzetu obvezu. Tada je ta informacija „zazvonila“ valjda ministru Jakovini i glasnogovorniku ministarstva poljoprivrde pa je poslano priopćenje u kome se kaže da mjere nisu odbačene.
Upravo u to vrijeme novinar Hrvatskog radija Martin Vuković organizirao je 16.12 u Hrvatskom novinarskom domu okrugli sto ( na blogu tekst objavljen 17.12.) na kome je bila i univ.spec.pol. Davorka Hajduković pomoćnica ministra poljoprivrede u Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, koja je tada kao objašnjenje u vezi s mjerama ruralnog razvoja rekla: „Program nije odbačen jer još nije poslan u proceduru usvajanja. Procedura je takva da će program, kada bude završen, najprije ići na sjednicu Vlade, a nakon toga Vlada će program poslati Europskoj Komisiji. Kada završe konzultacije o programu Ruralnog razvoja svih općih Uprava, početi će formalna procedura usvajanja – što traje do 6 mjeseci „
Napominjem da je univ.spec.pol. Hajduković rekla okvirno da ruralni razvoj ima 18,19 mjera za razdoblje 2014-2020. godina. U materijalu koji je korišten za službenu prezentaciju predloženih mjera, riječ je samo o devet mjera, koje su naglašene kao mjere za 2014. godinu.
Ni nakon što je Martin Vuković dva puta ponovio pitanje na okruglom stolu 16.12. „ koje su mjere ruralnog razvoja koje će biti predložene“ nije dobio konkretna odgovor od pomoćnice Hajduković. Zašto nije dobio odgovarajući odgovor, koji bi novinarima- a bilo nas je desetak – bio satisfakcija prema javnosti za sve ovo dugo čekanje na konkretnije informacije o Mjerama ruralnog razvoja?
Mišljenja sam da Martin Vuković odgovor nije dobio iz više razloga i to 1. zbog nespremnosti pomoćnice Hajduković da odgovori na to pitanje 2.pomoćnica ministra na Mjerama, radi vjerojatno s timom, ali bez svijesti da radi nešto što je interes ukupne hrvatske poljoprivrede i 3. zbog neprofesionalnog pristupa prema interesu novinara, a time i interesu javnosti.
Službenica Ministarstva za svoj posao prima plaću, a konkretno pitanje Mjera ruralnog razvoja nije dio ničije privatnosti. Pomoćnica ministra Hajduković je ostavila dojam kao da Mjere radi za uski krug svojih prijatelja, pa to treba biti iznenađenje,
PREDLOŽENE MJERE RURALNOG RAZVOJA ZA 2014. GODINU SU SLIJEDEĆE:
1. Ulaganja u materijalnu imovinu
2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva
3. Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
4. Agrookoliš i klima
5. Ekološka poljoprivreda
6. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim
ograničenjima u poljoprivredi
7. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
8. LEADER
9. Tehnička pomoć
DETALJNIJE O MJERAMA
1.Ulaganja u materijalnu imovinu
Pravna osnova za mjeru Ulaganja u materijalnu imovinu je Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2; 17352/1/12 REV 1; članak 18 Uredba Komisije (EC)xy
Opravdanost mjere
Poljoprivredu RH karakterizira prosječna veličina gospodarstva od 6,6 hektara i sitni posjedi u prosjeku s 15 čestica. Čak 56% gospodarstava ima manje od 3 hektara poljoprivrednog zemljišta i 2,1% goveda po gospodarstvu. Prosjek EU je 17,9 ha i 6,5 goveda po gospodarstvu. U RH 27% poljoprivrednih gospodarstava standardni ekonomski output ima ispod 1200 eura što je granica ekonomske održivosti. Takva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala pa time zaostaju u pogledu modernizacije, tehnološko-tehničke opremljenosti, te energetske i okolišne učinkovitosti. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava su srednja i velika gospodarstva , tako da ih je 39% koja imaju od 3 do 20 hektara, a manje od 5% ima površine od 20 i više hektara zemljišta. Zbog ekonomske krize i nedostatka investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta su gospodarstva u fazi stagnacije i zaostaju u modernizaciji objekata, opreme, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.
Identični su problemi u prehrambeno prerađivačkoj industriji gdje je čak 70% zaposlenih u kategoriji srednjih i velikih poduzeća. To je rezultat naslijeđene strukture iz vremena planskog gospodarstva, sa značajno nižom vrijednosti pokazatelja učinkovitosti domaće proizvodnje u odnosu na prosjek EU 27 (40-50% razine prosjeka EU27 kod prometa po zaposlenom i proizvodnosti rada) te značajno nižom razinom investicija koja u EU iznosi 51%. U Hrvatskoj navodnjava se samo 1,36% obradivog zemljišta što je važno za osiguranje stabilnosti prinosa i poboljšanje kvalitete usjeva. Upotreba obnovljivih izvora energije je na niskom nivou.
Šumarstvo RH karakterizira prosječna veličina privatnog šumskog posjeda manja od 0,5 ha i usitnjenost posjeda. Nedostatna je otvorenost šuma prometnicama, neovisno o vlasništvu. Šumska infrastruktura u privatnim šumama znatno je manja u odnosu na državne šume.
RH je jedna od najbogatijih europskih zemalja u pogledu biološke raznolikosti. Područja ekološke mreže u Hrvatskoj podijeljena su na međunarodno važna područja za ptice „te za ostale divlje svojte i stanišne tipove“. EM ( valjda ekološka mreža) obuhvaća značajan dio hrvatskog teritorija 47% kopnenog i 39% teritorijalnog mora. Od kopnenog dijela tu je 80% poljoprivrednog i šumskog područja. Poljoprivredna zemljišta čine 33% prijedloga Natura 2000 područja.
Mjera Ulaganja u materijalnu imovinu ima još četiri podmjere, a u 2014. će se provoditi pod- mjera 1 i 2
1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
2. Prerada razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda
3. unapređenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe
poljoprivrede i šumarstva
4.neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša
Cilj podmjera je povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva, obrta, zadruga i trgovačkih društava kroz :
a. povećanje proizvodnih kapaciteta
b.modernizaciju postojećih gospodarstava
c.poboljšanje kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija
d. stvaranje na tržištu održivih gospodarstava koja prate napredne tehnike i tehnologije
2.Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva
Pravna osnova je prijedlog Uredbe Vijeća I Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 ; 17352/1/12 REV 1 ; članak 20 Uredba Komisije (EC) xy
Opravdanost mjere
Struktura poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama je nepovoljna i na začelju je. Više od 60% nositelja OPG-a su starosne dobi iznad 55 godina. Razlog tome su migracijska kretanja mlađe populacije. U 2011. godini 47% stanovništva u dobi od 20 do 39 godina se u RH preseljavalo zbog pogoršanja životnih i radnih uvjeta za mlade obitelji.Preseljavanje je bilo iz ruralnih područja u urbane centre ili u perspektivnija mjesta. Od ukupnog broja OPG-a iz Upisnika 48,36% gospodarstava ima manje od 3 ha zemljišta. Takva struktura dovodi do nedovoljne zaposlenosti nositelja i članova OPG-a, što dodatno povećava nezaposlenost u ruralnim područjima Prema Državnom zavodu za statistiku stopa nezaposlenosti populacije od 15 do 74. godine u ruralnim područjima 2011. iznosila je 31%.Promicanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti jedan je od najvažnijih načina rješavanja gospodarskih problema ruralnih područja.
Zato je potrebno
* osigurati početni kapital za početak poljoprivredne proizvodnje mladim poljoprivrednicima i njihovim gospodarstvima za njihovu samostalnost
* omogućiti intenzivniji razvoj postojećim OPG-ima koji se bave nepoljoprivrednom djelatnošću u ruralnim područjima * omogućiti proširenje asortimana proizvodnje ( diversifikaciju) na OPG-u.
Podmjere razvoju poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva su :
1. potpora mladim poljoprivrednicima
2.potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
s naglaskom da će se 2014. provoditi podmjere:
3. potpora ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG
i 4. ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata
3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Pravna osnova
Prijedlog uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 17352/1/12 REV 1,
Članak 21. Uredba Komisije (Ec) xy
Opravdanost mjere
Sela imaju specifične razvojne potrebe koje zahtijevaju različite razvojne pristupe. Loša kvaliteta života, loša dostupnost usluga i uvjeta za život i prateće infrastrukture, značajno je dovela do depopulacije i dovela do umanjenja vrijednosti ruralnih područja. Takva situacija umanjuje želju, u ratu prognanih stanovnika, za povratkom. Ruralna naselja imaju veći broj društvenih i vatrogasnih domova koji su slabo iskorišteni, a koji se adaptacijom i opremanjem mogu višenamjenski koristiti- za društvene, socijalne, kulturne i ekonomske aktivnosti lokalnog stanovništva.
Mreže elektronskih komunikacija su u ruralnim sredinama nedovoljno dostupne, a u urbanim sredinama ta je mreža lako dostupna. Godine 2009. samo je 50% domaćinstava koristilo internet, a tek 39% imalo je širokopojasni pristup internetu.
Slabije naseljena ruralna područja su manje atraktivna za komunikacijske operatere i širokopojasne mreže, tako da postoji potreba za javnom potporom takve vrste. Treba osigurati pristup internetu svim gospodarstvima i stanovnicima ruralnog područja od mladih koji su tek krenuli u školu do generaciji iznad 65 godina.
Cilj mjere je stvoriti uvjete za kvalitetniji razvoj društvenog, kulturnog i gospodarskog života u kvalitetnom okolišu.
.
Predviđeni korisnici u ovoj mjeri trebali bi biti:
a Jedinice lokalne i regionalne samouprave i ( općine i gradovi do 10.000 stanovnika
b Komunalna poduzeća u većinskom vlasništvu lokalne samouprave
c Javne ustanove neprofitnog karaktera kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave
d Turističke zajednice (općina i gradova do 10 000 stanovnika)
e Javne usluge zadužene za provedbu planova područja Natura 2000
4. Agrookoliš i klima
Članak 29. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD ) 2011 / 0282 (COD)
Mjera je kreirana kao odgovor sve veće potrebe za održivim ruralnim razvojem. Mjerama se postiže zaštita krajobraza, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti od daljnjeg propadanja ili gubitaka.
Mjera ima pet paketa s podmjerama
Paket 1 : Poboljšanje plodnosti tla i zaštita od erozije
1a obrada tla i sjetva na terenu
1b zatravnjivanje trajnih nasda
1c održavanje terasa
1d široki plodored
Paket 2: Zaštita genetskih reusrsa
2a izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja
2b očuvanje izvornih zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja
Paket 3: Očuvanje bioraznolikosti
3a Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti
3b Pilot mjera za zaštitu kosca (Crex crex)
3c Pilot mjera za zaštitu leptira
3d Uspostava poljskih traka
3e Održavanje travnjačkih voćnjaka
3f Održavanje tradicionalnih maslinika
3g Održavanje obilježja krajobraza – suhozida i živica
3h Šaranski ribnjaci
Paket 4: Zaštita podzemnih i nadzemnih voda od štetnog utjecaja poljoprivrede
4a Sjetva zimskog pokrovnog usjeva (Catch Crop)
Paket 5: Integrirana zaštita bilja
5.Ekološka poljoprivreda
Pravna osnova je prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 : 17352/ 1/12 REV 1; članak 30.
Opravdanost mjere
Namjera je konvencionalne metode poljoprivredne proizvodnje pretvoriti u ekološku poljoprivrednu proizvodnju kako je definiranA uredbom vijeća EZ br. 834/2007 kao i održavanje ove mjere nakon prijelaznog razdoblja.
Udio površina u ekološkoj poljoprivredi u RH je 2,9% u odnosu na ukupne površine. Istraživanja pokazuju da 15% hrvatskih građana kupuju hranu iz ekološke proizvodnje.Cilj je na kraju programskog razdoblja 2014-2020. zadovoljiti potrebe do 40 % sa poljoprivredno reprodukcijskim materijalom iz eko proizvodnje. Poljoprivredne parcele na kojima se ekološki proizvodi moraju bitiI upisane u ARKOD sustav, minimalne veličine 0,25 ha, te u Upisnik ekoloških proizvođača. Potpora je u vidu godišnjeg plaćanja po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta.
6. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi
Pravna osnova
Članak 32. i 33. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( eng. European Agricultural Fund for Rural development – EAFRD) 2001/0282 ( COD)
Ciljevi mjere
Mjera proizlazi iz četvrtog prioriteta i doprinosi uspostavi očuvanju i obogaćivanju bioraznolikosti, uključujući Natura 2000 područja i područja visoke prirodne vrijednosti. Mjera omogućava poljoprivrednu proizvodnju gdje se ne postižu prosječni prinosi, zbog otežavajućih prirodnih uvjeta..
Specifični cilj mjere je nadoknada dodatnih troškova proizvodnje i umanjenog prihoda, radi prirodnih uvjeta.
Mjera ima tri podmjere. Evo tih mjera uz kratka objašnjenja
1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima .
Potpora je u vidu godišnje isplate po hektaru poljoprivredne površine u gorsko planinskim područjima:
- područje iznad 600 metara nadmorske visine
- područje unutar zone 500 -600 m nadmorske visine uz nagib terena veći od 15 %
( za izračun visine i nagiba korišten je digitalni model reljefa rezolucije 25x25 m .)
2.Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi (PPO)
- niska temperatura – dužina vegetacijskog perioda
- suša - godišnje količine padalina (GP) u odnosu na potencijalnu evapotranspiraciju (PET)
-ograničena dreniranost tla – područja zasićena vodom kroz značajan period godine
- nepovoljna tekstura i kamenitost tla – obilje gline, mulja, pijeska, organske tvari (težinski %) i krupne frakcije (volumenski %)
- plitka ekološka dubina
- loše kemijske karakteristike tla – prisutnost soli, natrija ili sadre, toksičnost u površinskom sloju tla.
- nagib terena – promjena nagiba u odnosu na planimetričku udaljenost (%)
3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi
- položaj u prostoru – otoci i poluotok Pelješac
- jak vjetar
- učestala pojava tuče
- rizik od požara raslinja
- plavljena područja
- krš
7. OSIGURANJE USJEVA ŽIVOTINJA I BILJAKA
Pravna osnova
Prijedlog Uredbe Vijeća i Parlamenta COM (2011) 627/3, 627 final/2 : 17352/1/12 REV 1; članak 37.1 (a) i 38. Uredba Komisije (EC) xy
CILJ mjere je potaknuti poljoprivredne proizvođače, vlasnike šuma, šumo- posjednike, lovo- ovlaštenike i njihove udruge da osiguraju svoju proizvodnju, infrastrukturu i domaće životinje od mogućih šteta. Potpore unutar ove mjere pokriti će u jednom dijelu financijski doprinos plaćen za premiju osiguranja za usjeve, životinje, biljke i infrastrukturu od ekonomskih gubitaka uzrokovanih klimatskim promjenama i bolestima, napadom štetočina, okolišnim incidentima OPG, pravne i fizičke osobe koje su proizvodnju osigurale policom osiguranja od šteta Uvjet za ostvarivanje prava na ovu potporu je plaćena polica osiguranja. Visina potpore je do 65% vrijednosti godišnje police osiguranja.
8. LEADER
Pravna osnova
LEADER pristup provoditi će se u razdoblju od 2014. do 2020. temeljem pravne osnove Uredba EU br.CSF/2012 članci 28-31 i Uredba Vijeća i Parlamenta EAFRD 627/2011,članci 42-45
Pristup LEADER je integrirani razvojni alat na lokalnoj razini koji izravno pridonosi uravnoteženom razvoju ruralnih područja. Bottom –up pristup je ključni element LEADER
Pristupa LEADER je razvojni alat, kojim lokalni sudionici preko lokalnih razvojnih strategija, sudjeluju u razvoju svoje regije.
Lokalna akcijska grupa (LAG) je partnerstvo javnog, gospodarskog i civilnog sektora na lokalnom nivou koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja.. Područje LAG-a treba biti područje od najmanje 10 000 do najviše 150 000 stanovnika. Za razdoblje od 2014. do 2020. planirano je sufinanciranje 45 Lag-ova koje bi pokrivali oko 85% ruralnog područja.
Zaključno sa srpnjem 2013. u RH je registrirano 55 Lag-ova koji pokrivaju 39.000 km2 ili oko 69% površine. Na području djelovanja tih Lag-ova živi 1.800.000 stanovnika, što znači oko 42% stanovništva.U ove Lag-ove uključeno je 420 gradova i općina što je 80% svih jedinica lokalne samouprave.
Uredbom Vijeća i Parlamenta, članak 55, svaka država članica EU je obvezna uspostaviti nacionalnu ruralnu mrežu. Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2012. uspostavilo Mrežu za ruralni razvoj, a mrežu čine članovi za potporu mreži i upravljački odbor.Jedinica za potporu Mreži radi u Ministarstvu poljoprivrede pri Upravi ruralnog razvoja EU i međunarodne suradnje. Javni poziv za članstvo bio je objavljen 2012. i 2013. kada je ukupno stiglo 277 prijava za članstvo. Mreža je sastavni dio Europske mreže za ruralni razvoj ENRD. Upravljački odbor Mreže je uspostavljen 15.12 2011.“ Članovi upravljačkog odbora upoznati su s programom Ruralnog Razvoja na sjednicama 18.7 i 9.10. 2013. godine, a informacije su prenijeli svojim članovima“.
Pitam se zar Upravljački odbor misli da hrvatskoj javnosti ne trebaju informacije o ruralnom razvoju????
Tijekom 2014. do 2020. LEADER će se provoditi kroz pet podmjera:
1. pripremna pomoć
2. provedba lokalnih razvojnih strategija
3.priprema i provedba projekata suradnje
4. tekući troškovi
5. animiranje stanovnika
9. Tehnička pomoć
Korisnici tehničke pomoći su 1. upravna direkcija programa i 2.institucije uključene u provedbu programa
Ulaganja su usmjerena na slijedeće stavke:
- sastanke odbora za praćenje programa
- informiranje i promidžbu
- evaluaciju programa ruralnog razvoja
- najam stručnjaka
- edukacija
- rad nacionalne ruralne mreže
- sudjelovanje u radu europske ruralne mreže
- izrada plana ruralnog razvoja za razdoblje 2021. do 2027. godine
Post je objavljen 02.01.2014. u 14:35 sati.