Marketing
Od čega ugiba stotine tisuća morskih životinja?
Često ćete od naših medija čuti i pročitati da od plastičnih vrećica godišnje ugiba stotine tisuća morskih sisavaca i kornjača i milioni morskih ptica. I ne samo od medija, već i od političara, pa i nekih koje bi mogli zvati znanstvenici (valjda su doktori znanosti nekakvi znanstvenici, jel' tako?), a najčešće od takozvanih zelenih. Zašto kažem takozvanih zelenih - zato jer velika većina pravih zelenih zna istinu, zna podatke i njima barataju, s njima se korektno služe. Ovi ostali zeleni - ekoteroristi, ekofašisti, ekopomodari, ti ideološki toksikolozi trabunjaju i uporno ponavljaju laži. Uveličavaju i preuveličavaju.
Kako je došlo do preuveličanih brojki možete pročitati u jednom ranijem postu:
Ubijaju li plastične vrećice 100.000 morskih sisavaca i milion morskih ptica godišnje?
No svi ti eko… protivnici svega i svačega naravno ne žele čuti za činjenice, dokaze, provjerene podatke, već koriste sve moguće medije ne bi li upozorili neuku javnost. Posljednji slučaj protivplastičnog dušebrižništva zabilježen je u Glasu koncila iz pera njihova vanjskog suradnika, vrlog znanstvenika dr. sc. Valerija Vrčeka.
Pogledajte:
Obale Australije opkoljene plastikom
Što reći na takvu nepodnošljivu lakoću trabunjanja, paušalnosti, nekritičkog senzacionalizma i laganja čitateljstva? No, može čovjek misliti što god hoće, može i objavljivati što god mu urednici objave (čudim se njima), ali isti taj je sveučilišni profesor k tome još i uči mlade stručnjake. Bože mili, dokle smo došli?
Naravno, nekontrolirano odbačena plastika i plastične vrećice nikako nisu dobri za okoliš (nagrđuju ga), pa ni za morsko okruženje. Da, poznata je činjenica da kitovi, dupini i druge veće morske životinje gutaju te vrećice misleći da su njihova prirodna hrana. Ali, taj broj zbog toga uginulih morskih životinja upravo je zanemariv. Puno veću opasnost i po kornjače, ptice, ribe i morske sisavce predstavljaju odbačene ribarske mreže, opušci, zauljene otpadne vode s kruzera, razna druga zagađenja, vremenske nepogode naročito, a najviše, naglašavam najviše ljudski lov i prekomjerni izlov.
Dakle, kriv je čovjek i njegovo neodgovorno ponašanje!
Evo dva primjera:
Svakogodišnja berba kornjačinih jaja na obalama i pješčanim plažama Costa Rice:
Prethodne fotografije su već ranije objavljene u postu: Nepodnošljiva lakoća poluinformiranosti još u studenom 2011.
Drugi primjer, također, svakogodišnji izlov kitova na Farskom otocima:
Stanovnici Farskih otoka, autonomne danske pokrajine na sjeveru Atlantika, tradicionalno već 400 godina kolektivno organiziraju klanje kitova zbog sala i mesa. Ovu krvavu tradiciju zabilježio je američki fotograf Benjamin Rasmussen.
I na kraju pitam vrlog znanstvenika, ali i sve nas: jesmo li licemjerni?
Izvori: kako je navedeno u tekstu
Post je objavljen 27.12.2013. u 11:04 sati.