Marketing
Dan poslije: Rat kultura se nastavlja
Moje predviđanje rezultata referenduma bilo je vrlo dobro. Predvidio sam izlaznost od 40% i 65% "za" (tj. oko 1,5 milijuna izašlih i 1 milijun "za"). Stvarno je bilo: 1.436.835 izašlih (37,9%), od toga 946.433 odnosno 65,9% "za". Od ukupnog broja birača, "za" je glasalo 25,0%.
Iako je anti-modernistička strana postigla jednu taktičku pobjedu u ratu kultura (ili "Kulturalnom ratu"; Culture war, Kulturkampf; "kulturni rat" je loš prevod), ništa se dramatično nije dogodilo u pogledu općih odnosa snaga. Oni će nastaviti kampanju protiv zdravstvenog odgoja, a tu imaju manju podršku. Progresivistička strana trebala bi se slijedećih mjeseci na tu temu više i naročito organizirajnije koncentrirati. To je znatno šira i važnija tema.
Vrlo bitno, što treba imati u vidu, a malo se spominje, jest da je ovo dio rata kultura na globalnom nivou. Hrvatska je samo mali dio ratišta. Druga strana je odlično nad-nacionalno organizirana. Bitka je globalna i ona traje, to je bitno uočiti, a ne zgražati se kako smo sad bliže "Balkanu" i "Istoku". Jedna od stvari koje treba isticati jest da legalizacija istospolnih brakova nije samo stvar zapadne i sjeverne Europe, nego uvielike i Latinske Amerike.
Jedna bitna tema jest također da danas 1/3 katolika u svijetu živi u državama koje su legalizirale istospolni brak i da stotine milijuna katoličkih vjernika to podržava. Među vjernicima postoje bitne razlike (kao što u mnogim uvjerenjima postoje i među nevjernicima). Glavna briga Vatikana nisu ateisti, nego neposlušni vjernici. Špica kampanje progresista ne bi trebala biti usmjerena protiv vjere kao takve. Antiteistički fundamentalizam je slijepa ulica.
Oni će također pokušavati sebi pripisati širi legitimitet na osnovu ovoga uspjeha, napadajući Vladu odnosno vladajuću većinu u svemu što im ne paše, tražiti prijevremene izbore itd.. Tu će se međutim njihov uspjeh, postignut ofanzivom na jednoj dobro uočenoj slaboj točki protivnika (a protivnik je čitavo moderno društvo, čitavo nasljeđe prosvjetiteljstva!), postepeno rastočiti i neutralizirati u raznim posebnim pitanjima gdje više neće moći mobilizirati masovnu podršku.
Jedna od bitnih tema jest da ovaj rat kultura, kao i uvijek, ima vrlo bitne društvene i političke sastavnice. U vrlo velikom postotku, žestoki aktivisti protiv pedera također se lako pjene Srba, komunjara, liberala, masona, Židova, CIA-e itd..
Oni u visokom postotku vjeruju u "teorije zavjere", kako je "sve to" povezano, kao borba Njih protiv Nas.
Osim političkih borbi, tu je važno i mokotrpno raditi na obnovi progresivne teorije, koja je već desetljećima u ruševinama. Ignorantskim teorijama zavjere suprotsavljati ozbiljne političko-ekonomske analize. Obnavljati tradicije kritičke teorije društva. Ne upadati pritom u autističke svjetonazorske stranputice prevaziđenih političkih dogmatizama, ispraznih filozofskih žargona, kulturološke samodovoljnosti i postmoderne svejednosti.
DODATAK: Jedan neočekivani podatak
U Zagrebu je bilo 55,9% "za" i 43,5% "protiv", što je u okviru očekivanja. Iznenađuje međutim postotak izašlih: čak 49,2%, daleko iznad ukupnoga hrvatskog prosjeka (37,9%)!
Grad Zagreb ima 686.646 birača, a ukupno Hrvatska 3.791.000. Zagreb dakle čini 18,1% birača. Među ukupno izašlima na referendum, Zagrepčani čine 23,5%. Među onima koji su glasovali "protiv", Zagrepčani čine 30,5%.
Dio odgovora je možda u tome, da je popis birača i dalje prenapuhan za dobrih 300.000 u odnosu na broj stanovnika prema popisu iz 2011. O tome sam pisao u članku Pred referendum: anketa i predviđanja.
Za referenduma o pristupanju EU 22. siječnja 2012., bilo je registriranih birača u zemlji 4.092.177, (...) U svibnju 2013. u popisima birača bilo je 3,758.638 birača s boravištem u Hrvatskoj. Smanjenje za više od 300.000 u 16 mjeseci.
Međutim, gledajući popis stanovništva 2011., i to je prevelika brojka. Popis je zabilježio 4.284.889 stanovnika, a kad od toga oduzmemo sve stare 0 do 14 godina i 3/5 starih između 15 i 19 godina, dobivamo samo 3.486.000 punoljetnih.
Može se pretpostaviti (iako nije nužno) da je popis birača u Zagrebu bliži stvarnom stanju nego u ostatku Hrvatske. Ipak, izlaznost u Zagrebu svakako je iznad prosjeka.
Post je objavljen 02.12.2013. u 10:06 sati.