Marketing
Ropotarnica povijesti III
Ideja komunizma ima jednu veliku poteškoću u širem prihvaćanju ...
Propagira zajedničko vlasništvo što podrazumijeva zajedničku volju.
Zajednička volja je karakteristika svih socioloških skupina, razlikuje se samo u stupnju zajedničke volje. Komunizam/socijalizam zahtijeva veliki stupanj zajedničke volje.
Posjedovanje materijalnih dobara nije ključno za postojanje vlastite volje (koja je nužna za vlastiti opstanak).
Siromaštvo (materijalno) ne isključuje imetak (duhovni). Ako je materijalni imetak plod određene sustavne distribucije (koja ne podrazumijeva ikakvu diskriminaciju) podnosimo materijalno siromaštvo, ali ne podnosimo gubitak vlastite volje.
Ljudski rod podnosi nejednakost vlasništva, ali ne podnosi gubitak vlastite volje.
Pojava privatnog vlasništva je civilizacijski iskorak.
U tom kontekstu, pojava komunista/socijalista civilizacijski je korak unazad (ukoliko im nije jedina zadaća ispraviti nepravdu vlasništva nastalu na nekom neprihvatljivom obliku diskriminacije).
Pojava komunista na ovim prostorima (koji su prikrivali svoju manu jugoslavenstvom) nije prošla drukčije. Neprihvaćanje osnovnog postulata (vlasništva) koji ruši postojanje vlastite volje činio ih je (čini) vrlo nepopularnim.
Stoga su svugdje u svijetu komunisti/socijalisti osuđeni na revolucije (u onom prijašnjem smislu - nasilnih promjena; a ne brzih kako se danas po definiciji poima revolucija) i/ili laži.
Titoistička socijalistička revolucija je izvedena na premisama borbe za jugoslaviju i borbe protiv fašizma/nacionalizma, a ne protiv nejednakosti vlasništva. Unatoč tome, na osnovici sporazuma Churchill-Stalin, provedena je varkom tek nakon rata i prvih ne/demokratskih izbora na kojim je Tito sudjelovao u sklopu koalicije Narodni front (na tim je izborima Tito dobio tek 13% glasova).
Koalicija iz 2000. godine jednako tako (s vrlo malim brojem biračkih glasova) lansirala je Račana (komuniste) na vlast ...
Kukuriku koaliciju prati isto obilježje. Na krilima laži vraćaju se na vlast na ne/demokratskim izborima. Nitko ih ne želi jer nameću veliki stupanj zajedničke volje (što isključuje postojanje vlastite volje). Socijalistički princip ne koriste za sustavno ukidanje diskriminacije u distribuciji vlasništva (što ne isključuje postojanje vlastite volje, već je unapređuje).
Po pitanju zajedničke volje, ostaje nejasno je li nepostojanje zajedničke volje o trajnom uklanjanju komunista/socijalista (koji nikad nisu koristili pravo ukloniti diskriminaciju iz sustava distribucije vlasništva već su svoju nepravdu skrivali iza drugih procesa (jugoslavenizacije, antifašizma, detuđmanizacije, ...)) plod pretjerane reakcije na kolektivizaciju volje ili nepostojanje svijesti o nužnosti minimalne kolektivne volje (koja krasi naciju i državu).
Ropotarnica (povijesti) ...
Post je objavljen 04.11.2013. u 06:35 sati.