Marketing
Stjepan grad, zaboravljeni dragulj Humske zemlje
Na Brdu Hum iznad danas poznatog turističkog mjesta Blagaj, 310 metara nadmorske visine smjestio se nekadašnji centar Humske zemlje, odakle je začet današnji naziv Hercegovina. Nakon dugog raspitivanja i online upoznavanja kako doći do tvrđave Herceg Stjepana Kosače, odlučili smo se motorom uputiti do Blagaja i raspatati se o smjernicama. Nisam bez razloga u naslov stavio da je tvrđava stvarno zaboravljeni dragulj jer su sve informacije o njoj veoma šture i siromašne. Dolaskom u blagajsku čaršiju smo se pored ureda gradske uprave uputili lijevo kroz usku asfaltiranu uličicu koja je vodila prema brdu. Nakon 5 minuta vožnje asfalt završava i kreće dionica od neka 2 kilometra veoma teškog makadamskog puta sa mnogo rupa. Unatoč lošem putu i nepostojanju apsolutno niti jednoga putkoaza koji vodi ili dokazuje da je tvrđava bilo gdje u blizini stigli smo podno Brda Hum i sa dna vidjeli prelijepu tvrđavu koja krije mnoge priče i legende. Od dna brda do vrha smo se peli strmom stazom (ako se ista tako može nazvati) nekih 15 minuta dok konačno nismo stigli do glavnog cilja, vrata tvrđave Herceg Stjepana Kosače.
Na glavnom ulazu dočekale su nas impozantne visoke zidine koje su po izgledu kamena očite ne tako davno rekonstruirane. Sami stari grad je prema informacijama koje smo saznali nastajao iz 3 dijela sjeveroistočnog vrha sa ostacima rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja ili osmatračnice poznatog pod nazivom Mala gradina, jugoistočnog vrha sa konturama prapovijesne gradine, te jugozapadnom vrhu sa ostacima srednjovjekovnog Stjepan-grada iz osmanskog perioda.
Gledajući tvrđavu sa dna njezini zidovi stvarno izgledaju ogromno, međutim kada uđete u tvrđavu cijeli prostor i nije nešto naročito velik, a ni uređen. Prolaskom podno najuređenijeg zida na tvrđavi Stjepan grada dočekati će vas nešto obraslija vegetacija iz koje vire ostaci prostorija u kojima se u srednjem vijeku boravilo.
Od drugih vrata sa desna se nalazi stepenište koje će Vas odvesti do vrha osmatračnice (koja je također obnovljena) sa koje se pruža veličanstven pogled na cijelu Humsku dolinu. Sa osmatračnice se vidi i križ na mostarskom brdu Hum.
Drugi dio tvrđave koji gleda na Blagaj je poprilično urušen, te gotovo bez zidina. No unatoč tome, upravo nam je taj urušeni dio priredio izvanredan i neponovljiv pogled na cijelu dolinu i navede na razmišljanje zašto o ovoj tvrđavi nitko ne vodi računa, kada njezini potencijali i bogata povijet mogu bili zlatni rudnik BiH turizma, ali....!
Burna povijest Blagaja
Prvi izvori o Humskoj zemlji potječu iz "Spisa o narodima" bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se na ovom području spominju dva grada, Bona i Hum. Blagaj je zbog svoga položaja na granici doline Neretve i Jadranskog mora bio važno političko središte današnje Hercegovine. U Blagaju su stolovali humski knezovi i vojvode poput Miroslav i Sandalja Hranića, no najpoznatiji od njih je svakako bio Hranićevi nećak Herceg Stjepana Vukčić Kosača po kome je grad dobio ime (Stjepan grad), te po čijoj je tituli hercega ova regija dobila svoj današnji naziv Hercegovina. Blagaj je za vrijeme vladavine Kosače bio mjesto iz kojeg su se kovale ideje o nezavisnosti Hercegovine, no prodor Osmanlija je ipak stao u kraj tim vizijama, jer već 1473. godine ovim gradom vlada blagajski Kadija.
Tko je bio Herceg Stjepan Kosača?
Stjepan Vukčić Kosača rođen je u mjestu Kosača kod Foče, oko 1404. godine. Jedan je od najpoznatijih bosanskih vojvoda koji je u svojoj bogatoj vojnoj karijeri vladao prostorima Huma, Podrinje, dijela Zete, Krajine (Makarska) i Poljica. Od 1440. do 1443. proširio je vlast na Omiš, Završje, Gornju Zetu, Bar, Trebinje i Klobuk. 1448. godine Kosača se priklonio Osmanlijma u napadu na bosanskog kralja i proglašava se hercegom od Sv. Sabe. Od titule herceg nastao je današnji naziv Hercegovine, a vlast samostalnog vladara Kosače se protezala od Lima do Cetine i od Rame do Kotorskoga zaljeva. Tokom vladavine Kosača je težio ka osamostaljenju Hercegovine čiji bi glavni grad bio Herceg Novi (današnja Crna gora). Prodorom Turaka u Bosnu od 1465. Kosačina vladavina se smanjuje. Među zauzetim područjima je i Blagaj koji je pod Osmanlije pao već 1465 godine. Kosača je svoje posljednje godine vladavine proveo u primorskom području današnje Crne Gore, gdje i umire 22.V.1466. (u Herceg Novom).
Još neke zanimljivosti o Stjepan grada
1. Legenda o Herceg Stjepan Kosači kažu kako je tokom svoje vladavine imao mnogo rezidencija, ali da su dvije od njih bile glavne. Naime Kosača bi ljeti živio u Blagaju, dok je zime provodio u Herceg Novom.
2. U Blagaju je 1424. rođena i posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, koja je bila Kosačina kći iz prvog braka.
3. Legenda također kaže da jeu Stjepan gradu herceg Stjepan Kosača navodno zakopao svoje blago, te da je Blagaj ime dobio upravo po tom do danas neotkrivenom blagu.
4. Godine 1965. izvedeno je sustavno arheološko iskopavanje Stjepan grada pod nadzorom Zemaljskog muzeja BiH, kada je ispitano oko 1.000 metara kvadratnih površine što je nešto više od jedne trećine prostora opasanog gradskim bedemima. U srednjovjekovnom sloju pronađeni su keramički i sitni željezni predmeti, ostaci stakla i ugljenisanog žita. U ruševinama dvora (palače) su pronađene velike količine olova, oko 700 kilograma. U arheološkom sloju iz osmanskog perioda pronađeni su samo ostaci keramike i sitni predmeti građevinskog željeza. Kao rezultat iskopavanja pokazalo se da na Blagaju nema nikakvih ostataka antičke i ranosrednjovjekovne arhitekture, sitnog arheološkog materijala toga doba također nema. Nekoliko fragmenata ilirske keramike i samo nekoliko sitnih ulomaka rimskog krovnog crijepa govore o nekadašnjoj prisutnosti Ilira na ovom istaknutom položaju.
Sve u svemu odlično iskorišten predivan jesenji dan u istraživanju možda najznačajnijeg spomenika današnje Hercegovine o kome se jako malo zna. Zapravo mislim kako će kroz neki razuman period u budućnosti naša ministarstva turizma, turističke organizacije Mostara i Hercegovine konačno spoznati značaj i potencijale, te priču koju Stjepan grad ima. Vjerujem kako bi mnogi turisti koji posjećuju našu zemlju sigurno htjeli čuti te priče i bogatu povijest Humske zemlje. I dok recimo tvrđava Klis pored Splita ili Dobojska tvrđava ulažu u te potencijale, nude obilaske, reklamiraju svoju ponudu i naravno naplaćuju ulaz (Klis 5 KM, Doboj 1,5 KM) Blagajska tvrđava, Kosačina tvrđava u Ljubuškom, stari grad u Stocu ostaju zaboravljena mjesta nastanka i opstanka BiH kroz povijest koja vrijedi ako ništa posjetiti u vlastitoj organizaciji!!!
Više o Stjepan gradu i samom Blagaju možete pronaći i na:
http://hercegbosna.org/forum/povijest/blagaj-prijestolnica-hercegovine-t9446.html
http://www.novival.info/citac-novosti/items/stari-grad-blagaj.html
Post je objavljen 01.11.2013. u 12:57 sati.