Marketing
John Lennox: predavanje o religiji, znanosti i medijima
Prenosim s bloga Mudroljublje.
Ovo sam napisao kao novinski izvještaj i ne iznosim svoje komentare i analize.
U srijedu 30. listopada u 15 sati John Lennox je održao predavanje u dvorani u zgradi Rektorata, na Trgu maršala Tita. Naslov je bio "Kršćanska vjera u znanstvenoj zajednici i medijima: saveznik ili nametnik?"
Dvorana je bila puna, oko 80-90 ljudi. Oko 15 je bilo aktivista glavnog organizatora, STEP (Studentski evanđeoski pokret), prepoznatljivih po naranđastim majicama sa znakom. STEP je protestantska organizacija (ne znam detaljnije), posvećena, kako je rekao voditelj tribine, »artikulaciji radosne vijesti«. Uz njih, organizator je bila i udruga Kršćanski akademski krug.
Lennox je istakao kako je u multikulturnom društvu, u kojem živimo, u kojem koegzistiraju različiti svjetonazori, od vitalnoga značaja postojanje javnoga dijaloga. Moguće je voditi racionalni dijalog čak iako imamo čvrsta uvjerenja. Bitna razlika nije između religije i znanosti, nego među raznim svjetonazorima i porodicama svjetonazora. Kršćanstvo ima problem da zaostaje za socijalnim promjenama (»behind the curve of social changees«).
Bitnu ulogu imaju mediji. Oni bi morali otvarati realne prilike za ozbiljnu diskusiju. Požalio se da mediji u Velikoj britaniji imaju jaku sklonost prema naturalizmu i nesklonost kršćanstvu.
Iznio je primjer muža i žene, koji su radili u jednoj vrlo siromašnoj četvrti, kao vjernici i socijalni aktivisti, pomažući siromašnima, suzbijajući narkomaniju idr.. Postigli su u tome znatan uspjeh, posjetio ih je i predsjednik vlade. U reportaži u njima, na pitanje kako su to postigli, rekli su da je to djelovanje Isusa Krista. Reportaža nije objavljena.
Rekao je da treba razlikovati kršćansku vjeru i institucije. Ateističke zamjerke uvelike su upućene institucijama.
S potrebom za dijalogom, povezan je problem nasilja i izbjegavanja nasilja. Ono u što ja vjerujem jest da Istina postoji, a u tome se i R. Dawkins složio. Ono što nikako ne smijete činiti, jest nametati Istinu silom. Svaki muškarac i žena je slika Božja. Sve religije i svi mislioci, koji se bave etikom, isticali su Zlatno pravilo: Ne čini drugom ono, što ne želiš da drugi tebi čini.
Nekoliko puta je spomenuo svoje diskusije s "novim ateistima". Rekao je da ateizam nije isto što i anti-teizam, te da su mu nakon njegovih diskusija s R. Dawkinsom neki ateisti zahvaljivali, jer ne vole Dawkinsovu agresivnost.
Kasnije, netko je iz publike postavio pitanje što je u tim diskusijama osnovni argument koji se iznosi za vjeru, a koji protiv. Odgovorio je da je, u odnosu na znanost, glavni argument to što je svemir shvatljiv (citirao je Einteina: »Najneshvatljivija stvar u vezi s univerzumom jest da je on shvatljiv«). Ateisti nemaju osnovu za povjerenje u shvatljivost svemira i postojanje zakona prirode.
S druge strane, najozbiljniji izazov vjeri je problem boli i patnje u svijetu. Ukazao je na knjigu C. S. Lewisa "Problem of Pain". Ono što trebamo nasuprot patnji je nada, a vjera nam daje nadu. Vjera u konačnu pravdu.
Kad je publici bila pružena prilika da postavlja pitanja, javio se jedan mladić koji se zove Tin, prezime sam zaboravio (iako smo kasnije nakratko razgovarali), radi na Institutu Ruđer Bošković, po obrazovanju je fizičar, a radi na ekološkoj matematici. Kasnije se javio još jednom, u kratkoj diskusiji. Replicirao je na Lennoxovo izjednačavanje teizma i ateizma kao svjetonazora. Rekao je: vi i ja vjerujemo u mnoge iste stvari, u red u svemiru idr., ali »osim toga vi vjerujete u Boga, a ja ne«. Ne vidim valjane dokaze za to, a svete knjige su beznadežno otvorene vrlo različitim interpretacijama.
Lennox je replicirao tvrdnjom »vi ste također čovjek vjere (faith), vi vjerujete (belive) u ateizam i naturalizam«. Tvrdio je da je tom tvrdnjom posve zbunio P. Singera u diskusiji. O pitanju različitih interpretacija, tvrdi da ne poznaje ni jednog relevantnog povjesničara koji se ne slaže da postoji mnogo dokaza o Isusovom postojanju.
Ja sam kasnije, u lobiju, osobno pitao Lennoxa nešto posve drugačije: kakav je njegov stav, kao matematičara, u filozofiji matematike, npr. o pitanju egzistencije realnih brojeva: realistički ili nominalistički? Pozvao se na to da je on Irac, pa je rekao da i jedno i drugo može biti ispravno. Ako su realni brojevi proizvod ljudske imaginacije, a ćovjek je djelo Božje, onda su i realni brojevi djelo Božje. Rekao sam mu da je to dijalektički, malo je izgledao nezadovoljan tim terminom, rekao sam da to za mene nije negativan termin jer sam filozof kontinentalne orijentacije. »Onda o tome znate više od mene«, rekao je. »Da, ali sam vas htio pitati kao matematičara.«
Kasnije istoga dana, Lenox je održao predavanje na Filozofskom fakultetu, naslovljeno "Je li znanost pokopala Boga?" (što je naslov njegove knjige, koja je upravo izdana u hrvatskom prijevodu. Htio sam prisustvovati, ali kad sam došao, malo prije zakazanog termina, dvorana D-VII bila je već prepuna, ljudi su stajali i ispred vrata, bilo je oko 600-700 ljudi. Uspio sam ući u dvoranu kroz gornja vrata i slušao prvih nekoliko minuta, ali bilo je sparno unutra i bio sam umoran za stajanje, pa sam otišao. Zamijetio sam da prevodilac nije znao da je prevod za riječ "worldview" svjetonazor ili pogled na svijet.
Post je objavljen 31.10.2013. u 14:14 sati.