Palo mi je na pamet da postoji 4 vrste pisaca. Kriterij koji sam uspostavio ima dvije komponente: drustvenu klasu u najgrubljoj podjeli na 'visu' i 'nizu' te odnos pisca prema svojim protagonistima. Prvi tip pise lijepo i pozitivno o visokom drustvu, i primjeri takvih pisaca su Tolstoj i Stendhal. Drugi tip pise s nedvojbenim prezirom i osudom o nizoj klasi ljudi, i predstavnik takvih je Dostojevski. Treci tip pise negativno o visokom drustvu, ali nisam dovoljno nacitan da dam svjetski primjer pa mi na pamet pada jedino Krleza (djelomicno možda i Agatha Christie). Cetvrti tip pise o salabajzerima, ficfiricima, fuficama i prevarantima ali to cini sa simpatijom koju prenosi na citatelja. Takvi pisci su ultra popularni, bestseleri, kao na primjer Sheldon. Mislim da su pisci trece i cetvrte skupine (nazalost) najcitaniji. Ljude privlaci prljavo rublje, ali i afirmacija vlastite inertnosti te mogucnost usporedjivanja sa nizima u moralnom smislu sto im prividno uljepsava samopercepciju. Osobno najvise volim pisce poput Tolstoja, dakle one koji pripadaju prvoj grupi. Smatram da se od takvih moze jako puno nauciti, osobito kad se radi o osobnom razvoju, tranformaciji, evoluciji i uklapanju u drustvo, za sto su klasicni primjeri Tolstojev Pjer kao i Stendhalov Julien.
(16.7.2007)
Post je objavljen 29.06.2013. u 13:25 sati.