Marketing
ZAŠTITA NAZIVA PROIZVODA!
NERETVANSKA MANDARINA DOBILA – OZNAKU IZVORNOSTI
BARANJSKI KULEN - OZNAKU ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA
„Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u RH za poboljšanje veza između poljoprivredno - prehrambenih tvrtki i proizvođača“ bio je naslov završne konferencije European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) i FAO (Organizacija ujedinjenih naroda za poljoprivredu) koja je 10. listopada održana u hotelu Internacional u Zagrebu
Konferencijom je obilježeno priznanje tradicije i kakvoće na nacionalnom nivou.Neretvanska mandarina zaštićena je oznakom izvornosti u rujnu 2013. a baranjski kulen zaštićen je oznakom zemljopisnog podrijetla u srpnju 2012. godine.
Uz dr. Jelenu Đugum voditeljicu službe za zaštitu oznaka izvornosti iz Ministarstva poljoprivrede, na konferenciji su bili i Emmanuel Hidier iz FAO voditelj projekta, direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić, Josip Jagušt REDD i Ljerka Puljić starija izvršna potpredsjednica Agrokor d.d.
Josip Jagušt za govornicom " U Eu preko 1 100 zaštićenih proizvoda"
Dr. Jelena Đugum istakla je „Oznake na proizvodima su te koje opisuju karakterističnu kvalitetu ili reputaciju zahvaljujući utjecaju određenog mjesta podrijetla. Kod oznake izvornosti je važno naglasiti da se sve faze uzgoja, prerade, pakiranja i distribucije definiraju za određeno zemljopisno područje – a primjer za to je neretvanska mandarina.
Proizvodi kao što je barnjski kulen koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla ima naglasak na tome da jedna od faza u proizvodnji mora biti specifična i definirana za određeno zemljopisno područje. Zašto zaštitit odnosno registrirati autohtone proizvode?
Zato što je to jedna vrsta intelektualnog vlasništva, poput patenta, žiga, ili autorskog prava. Takva zaštita odnosno registracija daje povećanu vrijednost proizvoda, a kupcu daje jamstvo kvalitete i specifičnosti proizvoda.
Zašto je to bitno za potrošače? Zašto je to bitno za proizvođače ?
Potrošačima daje informaciju da je to kvalitetan proizvod,daje informaciju o porijeklu proizvoda, svojstvima te o tradicionalnom načinu proizvodnje. Kupci vjeruju da je hrana proizvedena u skladu s specifikacijom, što kontrolna tijela, trebaju potvrditi odnosno pratiti. To su cjelovite informacije koje su potrošačima potrebne kako ni mogli odlučiti da li proizvodi pružaju odgovarajuću vrijednost za cijenu koštanja.
Proizvodi koji nose jednu od registriranih oznaka, spadaju u proizvode više cjenovne
Vedrana Jelušić Kašić direktorica EBRD za Hrvatsku rekla je da je EBRD je do sada uložio u Hrvatsku 2,7 milijardi eura od čega je oko pola milijarde eura investirano u sektor agrobiznisa.Ove godine smo posebno ponosni na financiranje investicija u Podravci za energetsku učinkovitost.Međutim investicije predstavljaju samo jedan dio aktivnosti banke. Također smo vrlo aktivni u institucionalnom djelu pri čemu radimo sa ministarstvima na razvijanju različitih strategija poput vođenja skladišnice u RH i u susjednim zemljama. Ujedno smo prepoznali projekt Geografikal indikacion, odnosno proizvod zemljopisnog porijekla i s oznakom izvornosti, te smo kroz projekt od pola milijuna eura, donatorskim sredstvima, potpomogli uvođenje i razvoj pravilnika za registraciju proizvoda. U tom projektu sudjelovalo je i ministarstvo poljoprivrede, proizvođači baranjskog kulena, proizvođači neretvanske mandarine kao i Agrokor koji je bio predstavnik velikih poduzeća u procesu. A FAO je pridonio sa svojim znanjem iz drugih zemalja, u uvođenju ovih novih proizvoda u Hrvatskoj.I nadamo se da će ovako uspješna registracija baranjskog kulena i neretvanske mandarine poslužiti kao primjer za druge zemlje. U Srbiji se upravo radi na uvođenju certificiranih proizvoda za papriku“. Ljerka Puljić iz Agrokora u svom izlaganju istakla je da je u proizvodima pronaći elemente diferencijacije, ponuditi ono u čemu ćemo biti drugačiji. Kako bi tržište to prepoznalo.
MANDARINA
Prema riječima dipl. ing agr. Mijodraga Kiriđije površina predviđena za uzgoj mandarina u dolini Neretve iznosi oko 12 000 ha. Sada se mandarina proizvodi na oko 2150 hektara površina, te još ima mnogo potencijala za proizvodnju. Mandarinu isporučuje više od 1000 kooperanata. Očekuje se da će ove godine tržištu biti isporučeno oko 40 000 tona mandarine.Proizvođači su organizirani u udrugu Opuzen.
Mijodrag Kiriđija dipl.ing.agr. i neretvanske mandarine
KOJI SU GLAVNI RAZLOZI ZAŠTITE NERETVANSKE MANDARINE?
Neretvanska mandarina je zbog svoje kvalitete prepoznata na tržištu još za vrijeme Jugoslavije. Danas se najveći dio prodaje mandarina obavlja u trgovačkim lancima. Koncern Agrokor je 2007. godine naručio studiju od Agronomskog fakulteta na temu „ Tehnologija uzgoja, pedološke karakteristike prostora doline Neretve i sortiment doline Neretve“. Godine 2010. Agrokor je naručio još jednu studiju, tada od prehrambeno biotehnološkog fakulteta s naslovom „Osobine ploda neretvanske mandarine“. Iste se godine u projekt neretvanske mandarine uključila i FAO i to direktnom financijskom pomoći i sa svojim ekspertima za agrume s instituta na Korzici.
Projekt zaštite neretvanske mandarine plod je zajedničkog rada ministarstva poljoprivrede, organizacije FAO i udruženih voćara.
OSOBINE NERETVANSKE MANDARINE
1. tanka glatka kora ploda koja se lagano guli
2. boja intenzivna zlatno žuta koja kod zrenja ploda prelazi u naranđastu
3. proizvodnja gotovo isključivo u monokulturi
4. visok sadržaj soka u mesu ploda
5.skladan odnos šećera i kiselina
6 visok sadržaj karotinoida u mesu ploda
7.intenzivan miris i aroma
Osobine ploda povezane su sa klimatskim i hidrološkim osobinama doline Neretve. Na podlogu Poncirus Trifoliata su kalemljeni svi komercijalni nasadi mandarina.
Uzročna veza između klimatskih osobine i vrijednosti ploda sigurno postoji. Dolina Neretve smještena je na 48 stupnju sjeverne geografske širine i predstavlja najsjevernije komercijalno područja uzgoja agruma u Europi, što čini rubni pojas uzgoja agruma.
Na zemljištu gdje leže nasadi mandarina u dolini Neretve, danas je malo poznato da je to bilo je močvarno neplodno tlo. Meilioracijom koja je započela 1959. godine tlo je isušeno i pretvoreno u plodno poljoprivredno zemljište, na kome, pokazale su analize, mogu dobro uspijevati agrumi, voće i grožđe. Da bi argumenti o posebnosti neretvanske mandarine bili što uvjerljiviji na konferenciji je prikazan desetominutni dokumentarni film o radovima na stvaranju plodnog poljoprivrednog zemljišta u dolini rijeke Neretve, što je stanovništvu tog područja stvorilo uvjete za život.
U DOKUMENTARNOM FILMU O NERETVANSKOJ MANDARINI SPIKER ČITA TEKST U KOME SE KAŽE „ Još 1959. godine osnovan je Poljoprivredno industrijski kombinat Neretva. U dolini donje Neretve ima ukupno oko 11 000 hektara bruto površina podijeljenih u šest manjih ili većih područja. Blizu 4000 hektara meiliorativni radovi su u toku ili pred završetkom. Još treba meiliorirati blizu 6000 ha. Na preko 1500 ha meiliorativni radovi su završeni i tlo je spremno za produkciju. Svaki novi hektar tla ispijen suncem i vjetrovima pojavljivao bi se bijel od soli i pun školjki. Zbog specifičnosti tla koje je Neretva stoljećima nanosila sa hercegovačkih planina, ovdje se stvorio plodan humus i teren, više sličan vinorodnim krajevima kod Bordoa i na Rajni nego okolnim dalmatinskim i hercegovačkim.Osnivanjem poljoprivredno industrijskog kombinata Neretva počinje nagla izgradnja i procvat malog grada Opuzena u kome je i sjedište kombinata.Delta Neretve pretvarala se u ogromno radilište za čudnim proizvodom, zemljištem za poljoprivredu, otetim od mora i močvare. Bilo je to djelo ruku čovjeka, korektiv Boga i prirode. Postao je to projektantski ured prirode u čijoj su službi osim industrijskog kombinata i Ujedinjenih nacija FAO, eksperti iz Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Već u početnoj fazi rada makro eksperimenti su dali takve rezultate na osnovu kojih je bilo očito da poljoprivredno područje u rajonu donje Neretve sa njihovom suptropskom klimom omogućuje najintenzivniju najrentabilniju poljoprivrednu proizvodnju u Jugoslaviji i da premašuje ekonomske efekte u usporedbi s bilo kojom drugom gospodarskom granom u zemlji . Trasiraju se kanali poput riječnih korita široki više od 25 metara i duboki 5-7 metara.
Zemlja je izronila na površinu, ali čovjeku je potrebno da prodre u njivu, dublje od mora da bi mogao koristiti plodove njene utrobe.
Ovdje se za hidromelioracione i agro meilioracione radove koriste bageri, traktori, buldožeri…Gusta mreža kanala od dva metra dubine presijeca obradive površine.U njih se polažu klasične šupljikave cijevi koje služe za drenažu zemljišta u zoni žilnog sistema nasada i početak su procesa uklanjanja soli iz tla.
Da bi se mogla početi graditi glavne visokokvalitetne kulture potrebne su dvije do četiri, a ponegdje i 8-10 godina ispiranja tla od soli, što ovisi o pedološkoj osobitosti tla. More je potisnuto, u svakom kubičnom metru je po 40 kg morske soli koja zemlju čini neplodnom.Sa kišom ispire se zemljište, a sol se slijeva u cijevi drenove koji je odvode u more.
U laboratoriju kombinata neprestano se vrši ispitivanje i eksperimenti. U naučno istraživačkom radu Kombinat surađuje s poznatim odgovarajućim institutima u Americi, Francuskoj, Holandiji, Italiji i SSSR-u. Na osnovi znanstvenih ispitivanja u kombinatu se svjesno daje prednost samo onim kulturama koje su najpogodnije za ovaj teren i čiji plodovi daju najrentabilnije tržišne efekte. Tako je već u prvoj fazi proizvodnja bila usmjerena na tri osnovne grane; agrume, voće i vinsko grožđe. Značajno mjesto zauzimaju rasadnici. U inozemstvu su naročito traženi visoko kvalitetni lozni kalemovi kao i sadnice bresaka i jabuka.“
Dani Neretve u Zagrebu na Trgu bana Jelačića 12.10.2013. Na pozornici je fra Josip Bebić, ravnatelj za Hrvatsku inozemnu pastvu.
KULEN
OPG Petar Obrovac, OPG Hrvoje Matijević (37 g) meneđment u aeronautici, diplomirao u Americi a radi u Zagrebačkom holdingu, tvrtka Belje d.d., ja građevinu
OPG Matijević Melita i Hrvoje imaju veliki objekt u kome dozrijevaju kuleni. Prema Melitinim riječima oni Proizvode kulen na tradicionalni način kao što su proizvodili tata i djed za sebe. U objekt za dozrijevanje kulena uložili smou oko pola milijuna kuna. Prodajemo u delikatesnim trgovinama u Zagrebu. Radimo kulen samo od prve kategorije mesa, - imamo produžen tov, a svinje su mješavina landrasa i jorkšira.
Proizveli smo 2000 komada prošle sezone i to je ono što se sada prodaje. Kulen je iz mjesta Suza u Baranji“.
Komisija EU u Bruxellesu mora potvrditi nacionalnu registraciju, a od dana podnošenja zahtijeva taj je rok šest mjeseci.
Specifikacija u značajnim stavkama kaže da se za baranjski kulen može koristiti meso krmača i meso svinja težih više od 120 kg žive težine. To je osnovno. Meso tih životinja treba imati više međumišićne masnoće – intramuskularne mase, da bi taj kulen bio sočan, a da na presjeku nema preveliku količinu dodanog masnog tkiva.
Post je objavljen 16.10.2013. u 23:08 sati.