[Ovaj post se zapravo nadovezuje na onaj o turističkim fotografijama, objavljen prije nekoliko dana. Neki od komentara ispod dotičnog posta su zapravo pokazali koliko je istinita ona izreka da tko želi naučiti, naći će način da nauči, a tko ne želi, tražiti će isprike (bilo u vidu raznih racionalizacija, bilo u ad hominemu...) i biti zadovoljni lošim fotografijama, umjesto da teže poboljšanju.]
Da bi se napravilo fotografiju, dovoljan je bilo kakav upotrebljiv fotoaparat (s naglaskom na fotoaparat, a ne nekakv mobitel, tablet ili sličnu "multipraktik" spravu koja omogućava snimanje), te malo volje za učenjem. Naime, nije sramota ne znati, već je sramota biti nezainteresiran da se nauči barem neke elementarne stvari o nečemu, uz racionalizaciju "da im te stvari ne trebaju".
1. OVLADAJTE SVOJIM FOTOAPRATOM
Kakav god bio fotoaparat, kompakt ili dSLR, njime se mogu napraviti dobre fotografije. No oslanjanje isključivo na skupu opremu (uz vjerovanje da "što je skuplja oprema radi to bolje fotografije") je zapravo najbolji recept za loše fotografije. Ako aparat posjeduje mogućnost podeševanja određenih parametara slike (napredniji kompakti i dSLR-ovi imaju), tada je snimanje na automatskim postavkama najlošja opcija i samo pokazatelj onih koji su u punom smislu riječi lijeni pročitati upute za upotrebu.
Nažalost tako ima i onih koji ne znaju da po suncu ne treba bljeksalica (osim kao "fill-in flash" u nekim situacijama), a ima čak i onih koji ne znaju da se aparat može okrenuti i vertikalno!
2. NAUČITE ELEMENTARNA PRAVILA KOMPOZICIJE
Kompozicija fotografije se tiče rasporeda objekata u kadru. Postoji jedno vrlo jednostavno pravilo kompozicije, koje se zove "pravilo trećine", a koja će i totalnoj neznalici omogućiti da radi interesantnije fotografije. Naravno, osim njega, postoji još drugih metoda za kompoziciju fotografije (zlatni rez, zlatna spirala itd..) (link)
Osim toga, trudite se napuniti kadar bitnim elementima, onima za koje stvarno želite da budu na slici. I svakako, treba imati na umu da ako slika nije dovoljno odbra, fotograf nije dovoljno blizu (misli se fizički, a ne zoomom!).
3. IZBJEGAVAJTE STEREOTIPE I UKOČENA POZIRANJA
Ljubljenje egipatske Sfinge, pridržavanje kosog tornja u Pisi i slične fotografije spadaju u izlizane turističke fotografske stereotipe, kakve turisti uglavnom štancaju na tone. Osim što su generalno pokazatelj totalnog nedostatka entuzijazma i nedostatka kreativnosti, takve i slične pozirane fotografije su zapravo najlošja vrsta fotografija.
Puno je bolje hvatiti neki spontani trenutak, a ako se već ide pozirati, puno je bolje da to nije tek nekakvo (poput vojnika u stavu "pozor") ukočeno stajanje ispred nekog objekta ili znamenistosti, već npr. gledanje u taj objekt ili znamenitost, čitanje nekog natpisa ili već neka tome slična "radnja".
4. NE ŠTEDITE OKIDAČ
Danas, u doba digitalije, glupo je štediti na okidanju. Za razliku od filma koji je nekad bio ograničen na 12, 24 ili 36 snimaka, na današnjememorijske kartice stane nekoliko stotina do nekoliko tisuća fotografija. Isto tako, puno je bolje snimiti nekoliko varijanti istog motiva, ako je moguće čak i iz par različitih kutova, nego okinuti jednu sliku i nadati se da je dobro ispala. A u krajnjem slučaju, ako nema prostora na memorijskoj kartici, uvijek se može i na licu mjesta obrisati "višak" fotografija (one loše).
5. PRIJE POKAZIVANJA SLIKA NAPRAVITE SELEKCIJU
Loše slike (mutne, zrnate, promašenog fokusa), koliko god možda nekome iz ovog ili onog razloga bile drage, nisu za pokazivanje. A osim toga, ako ste na ljetovanju ili izletu snimili par stotina ili čak tisuća fotografija, nema te osobe koja će imati živce gledati toliku količinu fotografija.
Osim toga, ako si stvarno želite dati malo truda, onda, ako je potrebno, dotjerajte odabrane fotografije u nekom od programa za obradu (popravite kontrast ili izrezom izravnajte horizont...)
Post je objavljen 13.10.2013. u 08:35 sati.