Marketing
ZAŠTO TOLIKO SPOROSTI U IZBORU POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE?
LEGALNA VLAST MORA BITI JAVNA!
PODSJEĆAM, OSIM TEMA IZ POLJOPRIVREDE, NA BLOGU SAM I DO SADA OBJAVLJIVALA INFORMACIJE KOJE SE ODNOSE NA INFORMACIJU KAO TAKVU!
„Povjerenik ni na nebu ni na zemlji“ bila je tema konferencije GONG-a, koja je povodom međunarodnog dana prava na pristup informacijama održana u u Hrvatskom Saboru u dvorani Ivan Mažuranić u ponedjeljak 30. rujna 2013. Konferenciju je otvorio prof dr. Berto Šalaj predsjednik vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu.
Sudionici konferencije " Povjerenik ni na nebu ni na zemlji"
U svom obraćanju prisutnima dr. Šalaj je podsjetio na učenje američkog emeritusa političkih znanosti Roberta Dahla kazavši da što se tiče teme iz perspektive javnosti pitanje je kvalitete demokracije i demokratskih procesa. Dahl je pisao koji su to uvjeti da bi neki proces bio demokratski, te demokraciju objašnjava u užem i širem smislu.. U užem smislu građani imaju pravo u procesu donošenja odluka na informaciju, a u širem smislu u izbornom procesu je to jedan čovjek jedan glas. Kada građani odlučuju treba postojati prosječno razumijevanje.Pravo na pristup informaciji pretpostavka je demokratskog razvoja. Dr. Šalaj je rekao da se javlja pitanje sporosti izbora Povjerenika za informiranje. Pretpostavka je da osoba povjerenika mora biti energična i odlučna, te mora postojati svijest da funkcija povjerenika pretpostavlja i financijska sredstva.
Saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin naglasio je da vlast mora biti otvorena prema građanima, jer građani imaju pravo znati što vlast radi .Prof. dr.Robert Podolnjak s Pravnog fakulteta je istakao da „poslovne tajne, koje sada figuriraju kao tajne, trebaju biti javne. Rekao je kao su tijela jedinica lokalne samouprave, ali i ostala tijela javne vlasti, otišla toliko daleko da sama odlučuju što je informacija za javnost, a što od informacija treba nositi oznaku TAJNA. Informacija treba biti transparentna, jer javnost ima pravo znati“ – rekao je prof. dr. Podolnjak.
Dr. Josip Kregar profesor na Pravnom fakultetu naglasak je stavio na legitimnost te rekao da je pitanje legitimnosti vlasti koja je pod udarom skandala. „Vlast koja želi biti legalna, mora biti javna .A što će pisati u zakonu, određuje stupanj javne svijesti“- rekao je. A koliko košta povjerenik?- upitao je dr. Kregar te nastavio: Pitanje je odgovornosti. A vlast pati od neodgovornosti. I otvorenost vlasti je pitanje odgovornosti. Dok nemamo vlast koja zna upravljati ljudima i sredstvima, nećemo raditi drugačije.
Saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh je istakao “Poteškoće počinju kada vlast počinje razmišljati da je pravo na pristup informacijama remetilački faktor u njihovu pravu na obnašanje vlasti“ . Podsjetio je i da kultura poslovne tajne leži u premisi da je sve poslovna tajna koju proglašava onaj koji je na vlasti, što nikako nije točno“
Saborski zastupnik stranke laburista Branko Vukšić i predsjednik Odbora za informatizaciju i medije rekao je „kada nema društva o svemu odlučuje politika i Povjerenik tu nije dobro društvo. No „ipak se kreće“. „ Kultura poslovnih tajni je važna tema i o tome ćemo razgovarat ikada ćemo imati Povjerenika za informiranje. Pojedinac ne može mnogo napraviti, ali može pokrenuti stvari“ rekao je Branko Vukšić.
Dr.Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine „Ustanovljenje Povjerenika je važan institut jer se medijski prostor smanjuje. Ljudi postaju sve više uskraćeni
za klasičnu informaciju. Informacija je sve više u funkciji vlasnika i kapitala. Javna sfera sve više nestaje“ rekao je između ostalog dr. Pupovac.
Vanja Škorić, viša pravna savjetnica GONG-a primijetila je da dolazi do miješanja poslovne tajne i tajnih podataka.
Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista i podpredsjednica HAD-a istakla je da novinari imaju problem u komunikaciji s tijelima javne vlasti. „Uvođenjem odjela za odnose s javnošću transparentnost je postala samo prividna. Djelatnici u odnosima s javnošću inzistiraju na pisanoj komunikaciji. Glasnogovornici postaju „kineski zid“ novinarima kojima su pitanja ključni alat. Novinari su uskraćeni za direktnu komunikaciju s relevantnim osobama u tijelima javne vlasti, jer tu posreduju glasnogovornici, koji svojim pretpostavljenima čuvaju ležeran odnos prema javnosti.“
Na konferenciji su govorili i bivša premijerka i saborska zastupnica Jadranka Kosor , sutkinja visokog upravnog suda gospođa Juričić, Toni Gabrić urednik portala H-Alter, Siniša Gudlin,pomoćnik ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i drugi.
Konferenciji je bila nazočna i direktorica Access Info Europe Helen Darbshire.
Moderatorica je bila Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora Gonga Dragana Zelića.
KADA IZBOR POVJERNIKA ZA INFORMIRANJE?
Zakon o pravu na pristup informacijama NN 25/13 definira pojam - što su TIJELA JAVNE VLASTI, propisuje obvezu imenovanja službenika za informiranje, uvodi institut Povjerenika za informiranje i središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske.
Zakon kaže da će osam dana od stupanja na snagu Zakona o prvu na pristup informacijama, a Zakon je stupio na snagu 8. ožujka 2013., Odbor za ustav Poslovnik i politički sustav pokrenuti postupak za izbor Povjerenika.
Postupak je pokrenut, za mjesto Povjerenika stiglo je osam prijava, a Povjerenik nije izabran ni nakon šest mjeseci. Tek 1.listopada 2013. Odbor za Poslovnik i politički sustav razmotrio je pristigle prijave kandidata te u uži izbor izabrao dvije kandidatkinje od kojih će saborski zastupnici glasovanjem izabrati jednu od njih, koja prema zakonu pet narednih godina može biti na dužnosti Povjerenika za informiranje.
No kada će tema izbora Povjerenika za informiranje doći na red u hrvatskom Saboru?
TKO SU TIJELA JAVNE VLASTI I KOJE SU NJIHOVE OBVEZE?
ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA KAŽE SLIJEDEĆE; TIJELA JAVNE VLASTI SU:
* tijela državne uprave
* druga državna tijela
* tijela jedinica lokalne i područne, dakle regionalne, samouprave
* pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje se prenose javne ovlasti
* pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne samouprave, dakle regionalne, samouprave
* pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu
* pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave
* trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo.
TIJELO JAVNE VLASTI JE OBVEZNO IMENOVATI SLUŽBENIKA ZA INFORMIRANJE KOJI ĆE OBAVLJATI POSLOVE;
1. objavljivanja informacija u skladu s unutarnjim ustrojem tijela javne vlasti
1.a .rješavati pojedinačne zahtjeve za pristup informacijama
2.unapređivati će način obrade, razvrstavanja, čuvanja i objavljivanja informacija koje sadrže službeni dokumenti tijela javne vlasti
3. osiguravati će neophodnu pomoć podnositeljima zahtijeva u vezi s ostvarivanjem prava
utvrđenih Zakonom o pravu na pristup informacijama
4. Službenik za informiranje iz tijela javne vlasti do 31. siječnja mora dostaviti godišnje izvješće Povjereniku za informiranje.
Stupanjem na snagu Zakona o pravu na pristup informacijama NN 25/13 prestaje važiti Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03, 144/10, 37/ 11 i 77/11.
GONG Povjerenik za informiranje ne smije biti mrtvo puhalo
GONG Koliko košta Ured Povjerenika za informiranje?
Post je objavljen 12.10.2013. u 23:50 sati.