nije loša zamisao - enciklopedija igara. 365 igara za 365 dana u godini. mislim da bi to moglo proći na planetu kao što je Zemlja. sad me samo zanima postoji li već tako nešto... samo, to bi morale biti sasvim nove neobične igre koje se igraju u pokretu, nikako nešto s kartama i pločom s figurama.
nego, nekad davno davnije od ručnog mlinca za kavu postojali su i automobili koji su se palili onom ručkom na okretanje, pa si mislim da bi i naš svemirski brod morao imati takav mehanizam, za svaki slučaj, ako zapovijedanje glasom zakaže.
mislim da bi se u kuhinji dalo smisliti svakojakih igara, samo kuhinja mora biti opremljena starinskim pomagalima, a ne suvremenim automatskim strojevima.
evo za primjer, skupljao sam neki dan kestene po šumi, i zapravo uopće nije zanimljivo samo skupljanje kestena, ali veranje po šumskim brežuljcima, a k tomu je bilo malo blatnjavo, pa razne usjekline preko kojih uvijek leže srušena stabla, ispod kojih se moguće provlačiti ili preko njih preskakati, i onda sam naišao na mrtvog daždevnjaka koji se činio kao gumena crno žuta igračka. dobro, takve stvari su za malo veću djecu, ali ne mogu zamisliti da bi to netko odbio.
ne sjećam se fotografije koja je trebala biti zadnji post. čak sam otvorio arhivu starog bloga/broda ne bih li je pronašao. ali bez uspjeha.
zamisli riječi koje sukljaju iz raketnog motora umjesto vatre, i što je više riječi to je brod propulzivniji. tako nekako sam to zamislio. sjetio sam se da u svemiru zapravo nema zvuka jer nema niti zraka, pa je sasvim logično da riječ mora biti pisana kad je ne možemo čuti. tako da je suvremena tehnologija ondje uistinu potrebna. ako ćemo zamisliti da bi mogli živjeti u otvorenom svemiru. kao oni svemirski kitovi u jednom od filmova zvjezdanih staza. ali onda nam ne bi trebao svemirski brod. dakle, ništa od toga.
sjetio sam se još jedne zgodne sprave koju bi svakako trebalo izmisliti. znaš kako se u zvjezdanim stazama raznorazni stvorovi iz svih dijelova galaktike sporazumijevaju pomoću univerzalnog prevoditelja, pa ispadne da svi govore engleski? bilo bi jako zanimljivo, a vjerujem često i veselo imati takav univerzalni komunikator ovdje na zemlji, tako da kad muškarac nešto kaže, žena odmah može to razumjeti, i obrnuto, jer mi se čini da svako malo bude nekih grešaka u komunikaciji. vidiš kako je od mog kopanja po arhivi i plutanja po svemiru došlo do prizemljivanja broda i navlačenja one cerade kakve se koriste za aute koji se neće neko vrijeme koristit. a uoće mi to nije bilo na pameti. sad, više ne znam da li mi je nešto bilo na pameti, samo sam pisao što mi je došlo.
evo tako i sada. više ne skidam offline cijeli tvoj post nego ga copypastam ovdje i onda kako čitam tako i pišem. dakle, više trenutnog dojma manje dugotrajnog razmišljanja. čini mi se. i mislim da nisam toliko kreativan u odgovorima, baš zato što im ne posvetim puno više vremena, ali to je za očekivati.
e da, penjao sam se na dunju i tresao grane kako bi popadale dunje i sad će netko od toga raditi nešto, kažem netko jer ne znam točno tko i ne znam točno što jer nikad nisam ništa jeo od dunje. zapravo nisam ni znao da se to može jesti, mislio sam da je samo eto tako za ukras.
najbolje su one igre u kojima ne trebaš upute nego čim vidiš odmah znaš kako se igra. u dvije riječi. tri. penjanje na drvo.
Post je objavljen 10.10.2013. u 11:39 sati.