Pregled posta

O POLJOPRIVREDI NA AKTUALNOM SATU!

PREMIJER I MINISTAR O POLJOPRIVREDI!
Redovne konferencije za novinare ne održava ni premijer RH Milanović u Vladi, ni ministar Tihomir Jakovina u ministarstvu poljoprivrede, iako se jako često pozivaju na demokraciju. Intervjue daju novinarima po svom izboru. Obojica na taj način zagovaraju ambivalenciju. Držati što dalje od javnosti informacije koje javnost zanimaju i koje javnost treba znati – pobuđuje sumnju u istinitosti i pravo stanje poslova koje po dužnosti ti političari obavljaju.
Razlog je to što sada prenosim informacije sa prvog dana jesenskog zasjedanja Sabora 18. rujna koji je započeo s Aktualnim satom, kada su saborski zastupnici postavljali pitanja članovima Vlade RH i premijeru Milanoviću.

Prenosim pitanja i odgovore koji se odnose na poljoprivredu.

Premijer RH Zoran Milanović:

SELO KAKVO SMO POZNAVALI NE UMIRE, NESTAJE!

Saborski zastupnik Branko Hrg pitao je premijera RH Zorana Milanoviću o ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, a implicitno, bilo je to pitanje o poljoprivredi. Saborski zastupnik Branko Hrg iz HSS-a pitanje je postavio ovako :
„ Stanje poljoprivrede na Hrvatskom selu je katastrofalno.Selo umire na očigled, ministarstvo šuti.najbliži suradnici napuštaju ministra poljoprivrede. Kažu da je nesposoban. Javnost ga ocjenjuje nesposobnim, Seljaci traže njegovu ostavku. Moje pitanje predsjedniku Vlade je: Čime vas je to zadužio ministar Jakovina, kada ga unač takvom stanju u resoru, unatoč vrlo lošim ocjenama, unatoč kadrovskom raspadanju ministarstva, toliko čuvate u Vladi i držite mu, da tako kažem štangu“?

Odgovor predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića bio je slijedeći :
“Zgodan ste to žargon upotrijebili. Hoćete li Vi biti ministar?Hoćete vi biti ministar.Evo nudim vam mjesto ministra. Da ne bi ispalo da me Jakovina zadužio s nečim. To vas naime pitam zato što je vaša politička karijera nastala na temeljima građena sa SDP-om u Križevcima i to godinama.- Sada ste puno drukčiji čovjek. Ali i to je za ljude. Jakovina je dobar ministar, pošten čovjek, to je dobro, ali nije presudno, branitelj, specijalac, što je važno ali nije presudno. Ima težak posao da dovede u red sustav kojim ste vi i vaša stranka dominirali godinama i rezultati su loši . Potrošeno je, odnosno bačeno jako puno novaca, a nije riješen ključan problem onoga što vi zovete selo,a ja bez lažne patetike nazivam poljoprivredna proizvodnja i poduzetništvo, mada sam ja socijaldemokrat. Selo kakvo smo poznavali nekada, nestaje, ne umire. Nestaje. Kao što su nekada nestali kirijaši kada je došla željeznica. I nisu se mogli s tim pomiriti, dobri pošteni ljudi koji naprosto više nisu bili konkurentni.Oni koji su u tom procesu na selu i u agraru nažalost postali socijala zbog ne konkurentnosti i malog posjeda, to je problem koji se vuče desetljećima, a zadnjih osam godina nije rješavan, ti ljudi su na skrbi države na neki način. Ovi drugi se mogu boriti i biti konkurentni i kvalitetni i biti jednako tako svjesni, da na temelju nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci nekoliko mjeseci rada u godini, ne mogu biti profitni svake godine. Nema takvog posla. Kada bi svaki posao bio takav, onda bi svi bili poljoprivrednici, jer bi nam država na kraju godine jamčila sigurnu zaradu.Kada je dobra sezona zaradim, a kada nije daje mi država .I to je sva istina u ovoj priči. Dakle morati ćemo biti konkurentniji, agresivniji, promišljeniji, iskalkulirani, jer konkurencija je jaka, u nekim sektorima stočarstva ćemo se naprosto morati okrupnjavati u regiji, jer u Hrvatskoj se godišnje proizvede svinja, koliko se u Njemačkoj godišnje pojede u jednom gradu. Mali smo za neke stvari i naš prostor je regija, ovoga puta s pozicije jače nego što smo ikada imali. Moramo to iskoristiti. I dalje: prostor bivše države i Mađarska i ono što se događa ovih dana i godina u sektoru prehrambene industrije gdje Hrvatska nije loša, dakle u usporedbi s konkurencijom iz susjednih država, naravno osim Austrije, Hrvatska je relativno jaka. I to je proces koji ide. Ali sjetite se malo koliko je novaca bačeno, budimo pošteni, da bi se kupovao, čak ne socijalni mir, jer seljaci nisu nikakva socijalna bomba, nego naprosto da bi se kupovalo birače. I lancem toga, vaša stranka je spala na jednog zastupnika. To se ne isplati. To je pogrešno.To je loše, to je stvaranje iluzije ljudima da to tako može trajati. Treba novi smjer. I tim smjerom smo krenuli upravo ulaskom u EU. I ne mogu svi biti pobjednici. I ne mogu svi biti profitni u svakom trenutku jer toga nema ni u jednom području ljudskoga rada.Kapitalizam i poduzetništvo je kreativno destruktivno, nešto nastane, nešto se stvori, nešto nestane. A država je tu da omogući fer pravila i da onima kojima je zaista teško, da pomogne ustati i opet raditi, a ne bez kriterija inkasirati svake godine. To nije fer,to nije fer i sigurno ne odgajate ni svoju djecu na taj način .To nije fer. „

Fotka:M.Zouhar Zec; 2012. Podravina.Vidjeti konje upregnute u kola u ruralnoj sredini postao je svojevrstan raritet.

Ministar Tihomir Jakovina

MENE KAO MINISTRA ZANIMA 2021. GODINA!

„Stalno ste ponavljali sa su hrvatski poljoprivrednici, odnosno kako ja to volim reći, proizvođači hrane, poduzetnici moraju okrenuti budućnosti i da moramo gledati da se što bolje pripremimo za novu zajedničku agrarnu politiku EU i sve ono što će nam ona donijeti u budućem periodu. Naime svi znamo da je na raspolaganju preko 300 milijuna eura za ruralni razvoj pa me zanima u kojem smjeru moraju gledati hrvatski proizvođači hrane i da li je ministarstvo poljoprivrede zaista spremno da ljudima na terenu pomogne oko rješavanja njihovih problema. Što se konkretno u ministarstvu poljoprivrede radi po tome pitanju? Kada će biti vidljivi konkretni rezultati toga rada? Na čemu čete temeljiti strategiju agrarne proizvodnje, odnosno agrarne politike“ pitao je jedan od saborskih zastupnika čije ime nisam evidentirala.

Tihomir Jakovina odgovorio je slijedeće:

„Ponavljao sam da i stalno ponavljam nužnost okretanja prema budućnosti i nastavka provedbe reformi koje smo započeli: javne politike vezane za poljoprivrede koje smo započeli, prehrambeni sektor i način funkcioniranja i vođenje ministarstva poljoprivrede unazad 10-ak godina za posljedicu ima stalnu stagnaciju i negativne trendove koje smo zatekli u svim sektorima poljoprivrede i prehrambenog sektora. 40 milijardi kuna je gotovo isplaćeno za razne oblike potpora u zadnjih desetak godina, investicijske potpore, kapitalne i ostalo. Što smo imali ? Da li naši poljoprivredni proizvođači, farmeri, proizvode više bolje jeftinije, da li su bili spremni za ulazak u Europu? Na žalost ne! Ne želim na ovaj način polemizirati, ali moram napomenuti na opaske kolege Hrga i njegovih kolega i prozivanja da su bar 10-12 godina imali mogućnost, da li direktno voditi resor ili biti koalicijski partner i da su zaslužni za te negativne trendove koji obilježavaju hrvatski agrar.
Kada smo se trebali pripremati i vježbati na neki način za izdašne fondove koji su nam na raspolaganju, mislim na fondove SAPRD i IPARD. Sredstva iz Saparda za period 2006-2009. iskorišteni su samo sa 15,5 milijuna eura tu nam je propalo nekih 16 milijuna eura.Ipard cijela 2010. i 2011. godina iskorišteno je samo 1,5% od onog što nam je raspoloživo, 50 milijuna je propalo. U 2012. godini iskoristivost je bila preko 60%, 16 milijuna eura smo iskoristili. U ovoj godini 80% ćemo iskoristiti u 2014. godini 50% , u 2014. i 2015. iskoristiti ćemo 100% onog što nam je na raspolaganju. Najvažnija stvar koju pripremamo i na kojoj radimo je program ruralnog razvoja. Radi se na njemu mjesecima, kao svaki strateški dokument na kojem se radi, vrlo ozbiljno, studiozno, parcipativno sa svim vinovnicima održano je preko 30 radionica diljem Hrvatske javnih rasprava o programu ruralnog razvoja i on je u visokoj fazi gotovosti. Od 20-ak Mjera koje ćemo imati na raspolaganju da bi mogli godišnje povući preko 300 milijuna eura koji će nam biti na raspolaganju definirali smo nekih 17,18 Mjera za koje smo procijenili na osnovu rada sa svim partnerima, tu mislim prije svega na poljoprivredne proizvođače i ostale koji su uključeni, koji će trebati aplicirati i koristiti te fondove, gdje će iskorištenje biti najveće. Kada govorimo o tome tri su osnovna cilja:1. povećanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i prehrambenog sektora 2. održivo upravljanje prirodnim resursima 3. ravnomjerni regionalni razvoj. To ćemo kroz ove mjere sigurno iskoristiti. I još jednom želim reći da i ja osobno i moj tim, ali i svi poljoprivredni proizvođači RH očekuju da će kroz ove mjere ruralnog razvoja i nastavak reformi zaboraviti na ove priče o 41., 71., 91., Mene kao ministra zanima 2021. Zanima me gdje će biti hrvatski farmer 2021. i želimo i kroz reforme i ovaj strateški dokument napraviti da ima iste uvjete, istu produktivnost, isti dohodak kao austrijski farmer i farmeri zemalja Europske unije."

40. zastupničko pitanje , zastupnika Franje Lucića ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini.
„Obzirom da je hrvatskim poljoprivrednicima aktualna vlast smanjila poticaje za cirka 1,5 milijardi kuna u odnosu na proteklu Vladu RH koju je obnašala Hrvatska demo9kratska zajednica, pitam vas koja je formula opstojnosti hrvatskog sela, odnosno hrvatskog poljoprivrednika, a RH je ušla u EU. Kako smo i mi prije u HDZ-u, tvrdili da hrvatski poljoprivrednik ne smije na koljenima ući u EU, to se upravo pod vodstvom vlade SDP-a i dogodilo. Gdje je opstojnost ljudi koji se bave poljoprivredom, ako znamo da je 50% poljoprivrednika nestalo, a posebno stočara? Kakva je to politika koju vodite prema hrvatskim poljoprivrednicima?“

Tihomir Jakovina je odgovorio slijedeće:
" Dijelom sam već u prošlom odgovoru odgovorio na ovo pitanje, ali ponoviti ću ponovo.Javna politika sektora poljoprivrede vođena kao jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva RH. Za 10 godina obilježila je negativne trendove u svim sektorima proizvodnje.Spominjete stočarstvo. Ako govorimo o mliječnom govedarstvu pad je. 58 000 proizvođača 2003. godine smo imali kada je otvoren referentni laboratorij u Križevcima. 14.000 ih je bilo kada sam ja postao ministar. Za svaki segment možemo napraviti takvu analizu. Oko 40 milijardi kuna je uloženo kroz razno-razne potpore kroz investicijske projekte, kroz kapitalna ulaganja, bez pravog učinka na povećanje proizvodnje, na stvaranje dodane vrijednosti, na bolju pripremu i konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača. U dobrim godinama kada smo imali rast BDP-a se nije imalo dovoljno petlje, dovoljno odlučnosti krenuti u reforme u koje se trebalo krenuti već onda, da bi cijeli sektor učinili spremnijim i konkurentnijim za ulazak u Europsku uniju.Pa ne znamo od 23.12.2011. godine da ulazimo u EU da se trebamo pripremiti! Za ono što je učinjeno loše u mome mandatu, ja i moj tim ćemo snositi odgovornost i za to ćemo dobiti ili ne dobiti povjerenje na idućim izborima!
Ali to je proces koji je trebao pripremati se i raditi godinama. Na žalost nije.
Hoćemo o zemljišnoj reformi! Koliko je tu promašaja napravljeno i koliko nije omogućen našim poljoprivrednim proizvođačima osnovni resurs za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Oznake izvornosti i zemljopisnog porijekla način na koji dajemo dodanu vrijednost našim proizvodima. Koliko se na tome radilo i koliko se uspjeha napravilo na tome!? Neki dan sam potpisao rješenje za slavonski kulen i za neretvansku mandarinu. Deset godina je trebalo i pokušavali su naši proizvođači da zaštite taj odličan proizvod naše sla vonske ravni. Nisu uspjeli! Da ne spominjem o desetinama milijuna koji su potrošeni na Centar za razvoj u Vinkovcima i za kampanje za zaštitu za taj isti kulen. Nije bilo rezultata do prije par dana. Cijeli sustav nije bio dovoljno dobar, nije bio dovoljno pripremljen i nije bio posložen kao servis poljoprivrednim proizvođačima i svima onima kojima treba biti na usluzi.To radimo. Iskorištenje fondova. Reforme koje smo započeli, organizacija poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke grupe, zadruge, uređenje tržišta, veće kontrole, sve je ono što će uroditi plodom. Ja bi volio da se dio tih reformi odradio već puno prije, jer bi sada bili puno spremniji i puno bolji u toj zahtjevnoj tržišnoj utakmici koju imamo na velikom novom tržištu. Osvajanje trećih tržišta, mogućnosti koje se pružaju našim izvoznicima našoj prehrambeno prerađivačkoj industriji koja je prirodni nastavak za primarnu proizvodnju bi isto trebali puno više vremena od ovoga što imamo na raspolaganju. Krenuli smo u reforme, radimo ozbiljno i rezultati će se vidjeti. Ali preko noći sve ono što je rađeno 10 godina loše, ne možemo čarobnim štapićem okrenuti. Sa upumpavanjem stalno dodatnih potpora, intervencija i ostalo stvarali smo zapravo socijalni mir na selu, radili smo jednu povlaštenu kastu bogatih poljoprivrednih proizvođača i kupovali smo glasove.Kolega Hrg svaljuje krivicu kao pogrešku ovog ministra i ovog ministarstva, na način kako su radili doveli su do toga da su ne stranka nego statistička pogreška. Ali najteže je poljoprivrednim proizvođačima koji nisu imali mogućnost da se razvijaju kako su se trebali razvijati i pripremiti za ulazak EU. Sada to radimo i napraviti ćemo. Budite sigurni da će se rezultati vidjeti vrlo brzo“.

Nakon odgovora ministra zastupnik Franjo Lucič dobio je riječ te rekao slijedeće:
„Ministre ne bi se složio s vama jer puno od ovoga što ste rekli ne stoji. Naime kao predsjednik Odbora za poljoprivredu jednostavno sam vas tražio i kroz neposredan razgovor, ali i pismenim putem da mi odgovorite „ kolika je to financijska omotnica koju su poljoprivrednici trebali u ovoj godini dobiti, koliko im je sredstava isplaćeno i koliko je ostalo. 47 dana je trebalo da vi odgovorite saborskom Odboru za poljoprivredu, na ovo jednostavno postavljeno pitanje. Ako ćete vi odgovarati 47 dana od koga ćemo mi onda dobiti informaciju da bi istovremeno znali, onim ljudima koje to interesira, odgovoriti. Jer u protivnom nisu mogli taj podatak dobiti niti u ministarstvu poljoprivrede, ni na drugim mjestima gdje su tražili takve podatke.“


Post je objavljen 01.10.2013. u 18:06 sati.