Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u 2012. bila je još uvijek 25 posto manja nego 1990., uoči konačnog raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske. Oko 16 posto je manja i nego 2008., u trenutku izbijanja Velike globalne recesije koja za Europu i Hrvatsku još nije završila.
Do pojave krize hrvatska industrijska proizvodnja devet je godina rasla po visokim stopama (u 2007., na primjer, zabilježen je rekordni rast proizvodnje od 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu) pa je uspjela dosegnuti čak 90 posto one socijalističke, no tada ju je kriza vratila na razinu od 80 posto.
Pritom su se pojavila čak dva krupna pada ili dna krize: 2009., kada se proizvodnja naglo stropoštala golemih 9,2 posto, i lani, kada se smanjila 5,5 posto. Za to se vrijeme udio industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) kretao obrnutim smjerom: do krize padao je devet godina s oko jedne petine na tek nešto više od 15 posto BDP-a, a od izbijanja krize lagano raste: 2008. prerađivačka je industrija stvarala 13,5 posto, a 2012. 13,7 posto BDP-a.
Tako je to mjereno potrošnjom. Produkcija intermedijarnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježe neprekinuti trend pada od 2008. Proizvodnja energije pada od 2011. Kapitalni proizvodi i netrajni proizvodi za široku potrošnju bili su osjetno živnuli 2011., ali ih je drugi reful krize 2012. ponovo povukao nadolje stanovi Kacunar
Post je objavljen 01.10.2013. u 15:36 sati.