Ima li štogod iritantnije od izjava iz naslova, učestalo ponavljanih?
Nisam poznavao izvjesnu djevojku, osim na megapopularnoj društvenoj mreži gdje sam ju priheftao (čitaj: dodao u "prijatelje") u trenutcima krajnje dosade.
Prvi dojam je bio izrazito nepovoljan: turbo-naslikuša (ona koja ima desetine ili stotine fotografija same sebe koje je sama i snimila, naravno - u raznim pozama i raznim oblekama), stil odjevanja očajan, pridružila u frendove bezbrojne drkadžije koji joj ispod svake slike sline i bale kako je najljepša i kako ju sanjaju... A sve to začinjeno već spomenutim izjavama u svega nekoliko poruka koje sam s njom izmijenio.
Vjerojatno bih ju obrisao za tjedan-dva, ali se maca počela oduševljavati mojim piskaranjem. A meni je valjda bilo dovoljno dosadno da se poželim zabaviti, kad je već toliko oduševljena.
I dogodilo se da smo izišli na cugu. Kroz dva sata razgovora doznao sam da je nezaposlena (na početku tridesetih), dojam je bio da ju to previše i ne opterećuje jer je svakodnevno fejsanje njezin razlog života, da joj je baka ostavila kuću s namještajem i Wiehlerovim goblenima, da ne vozi auto i nema vozačku dozvolu. Dakle, sve ono što si nikad ne bih poželio u obliku žene - nesamostalno, dokono i umišljeno stvorenje, u narodu poznatije kao UDAVAČA.
O ljepoti... Hm, kažu, o ukusima se ne raspravlja... Meni nije niš posebno. Ušminkani prosjek.
A o pameti dovoljno govori činjenica da si je kroz dvije-tri godine dozvolila biti s četvoricom gostiju birca u kojeg je najčešće zalazila. U kome se svi znaju. I razgovaraju, naravno. Što joj je vjerojatno donijelo titulu one od koje nije dobio samo onaj koji nije pitao, ili je žurio na vlak.
Sve u svemu, nisam propustio priliku da joj više puta tijekom večeri napomenem kako sam krajnje neozbiljan i kako me ne zanimaju nikakve ozbiljne veze. Nakon dva sata provedena u razgovoru povezao sam ju kući. Dovoljno prije cilja parkirao sam u pogodan mrak, gdje se dogodilo par hrvačkih zahvata, moja pobjeda nad grudnjakom i njezin zaključak da je jako napaljena, ali da ne bi bilo u redu da se na prvom spoju dogodi seks. Na to sam ju upitao da li se na prvom spoju smije dogoditi pola seksa, pa je maca nakon dvije-tri pošalice prionula na obljubljivanje mog najboljeg prijatelja, ovdje poznatijeg pod pseudonimom Mišo. Činila je to prilično nesenzualno, ali halapljivo, kao da je Miše gladna i žedna.
Nakon što je Mišo zadovoljno utonuo u san, odvezao sam svoju princezu domu njezinome. Zapravo, pred kuću pokojne bake, u kojoj nije bilo nikoga. I tu me je usporeno pozdravila s značajnim pogledom u očima. Dakle, čini se da bih sada lako mogao dobiti i drugu polovicu seksa, ali je bilo već blizu 2 u noći a moj radni dan počinje prije 07:00, pa sam ju ipak samo pozdravio.
Sutradan je nastavljeno dopisivanje i sve je govorilo da bi se sada trebao dogoditi seks. No, već treći dan je Njezino Veličanstvo bilo bijesno na sebe, te je zaključila da njoj to ne treba, da bi nju svi samo *ebali, a ona treba puno više od toga. I što njoj to fali da ja s njom ne želim ozbiljnu vezu??
Ostao sam jasan. Veza nije opcija. Iako, nakon svih spoznaja o dotičnoj i seks je prestao biti opcija. No, nisam joj to rekao, malo sam pustio da se provalja u blatu. Svinja muška, što ćete...
Sljedećih dana su me zasule bezbrojne poruke, u nekima sam joj se gadio jer sam ovakav i onakav, u drugima pak bio super kao osoba, u trećima se nudio seks. Pa me je odfrendala s društvene mreže, pa shvatila jadna da je prenaglila i lijepo me zamolila da ju vratim. Što mi, naravno, nije bilo ni na kraj pameti.
Moram li napominjati da baš i nisam previše odgovarao na te poruke? Kad imaš 40 i koju u guzici, pokušaji manipulacije baš i ne prolaze.
Ispada na kraju da ne cijenim ljepotu i inteligenciju. Ni izgledan seks.
Ja bih rekao - nije ni moj Mišo štakor, pa da se baš svukuda zavlači.
Post je objavljen 22.09.2013. u 23:44 sati.