Riječ je o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji te Zakona o građevinskoj inspekciji koja će, primjerice, dobiti puno veće ovlasti u obračunu s bespravnom gradnjom, ali i „pojačanje“. Dio poslova građevinske inspekcije odsad će preuzeti komunalni redari, koji će moći ulaziti na gradilište, fotografirati i snimati radove, ali i gradnju zaustavljati.
Kako kažu novi zakoni, lokacijsku dozvolu ubuduće će trebati samo rijetki projekti, većina pak samo građevinsku i, kasnije, uporabnu dozvolu. Po lokacijsku će dozvolu, primjerice, morati investitori zahvata koji traže izvlaštenje, oni koji eksploatiraju mineralne sirovine, velikih zahvata u etapnoj izgradnji, dok će primjerice za gradnju pontona u lukama općenito trebati samo lokacijska, ne i građevinska dozvola.
Na već dostupnim internet kartama općina i gradova bit će javno dostupan, i svakome vidljiv podatak o tome što se, i da li se, na nekoj parceli planira graditi, je li za neku građevinu u tijeku postupak izdavanja dozvola, ili je ona već izdana.
Da se investitori ne bi više financijski iscrpljivali na plaćanju visokih komunalnih doprinosa i vodnih naknada da bi uopće dobili građevinsku dozvolu, odnosno zbog toga ostajali bez novca za samu gradnju, Zakonom o gradnji sad će građevinsku dozvolu moći dobiti i prije nego što plate te doprinose, no potvrdom će najkasnije osam dana prije početka gradnje morati dokazati da su sve te obaveze podmirili.
Svaka gradnja morat će biti započeta najkasnije u roku od tri godine od izdavanja građevinske dozvole, dok će fasada i dvorište na novogradnjama morati biti dovršeni i uređeni u roku najviše pet godina za obiteljske kuće, odnosno deset godina u slučaju ostalih gradnji.
Investitor koji u tom roku ne stavi fasadu, odnosno općenito ne uredi pročelje, i ne uredi okućnicu, svakog će mjeseca plaćati kaznu i do tri tisuće kuna nekretnine Zagreb
Post je objavljen 13.09.2013. u 14:19 sati.