Marketing
Novčanice Bele Crkve iz godine 1849.
Banknotes of Bela Crkva Dated 1849
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Nakon teške novčane krize u koju je Habsburška monarhija zapala za vrijeme napoleonskih ratova, austrijske su financije bile prilično sređene. Financijsko se stanje počelo popravljati naročito nakon 1816. godine kada je osnovana Austrijska Narodna Banka. Takvo novčano stanje je potrajalo u Austriji i za vladanja Ferdinanda I (1835.-1848.), sve do godine 1948, kada teške političke prilike u samoj Austriji povećavaju sve veće nepovjerenje u carske bečke banknote. Vrijednost državnih papirnih vrednota počela je naglo opadati. Kao posljedica toga, metalni, naročito zlatni i srebrni novac, počeo je nastajati iz opticaja. U strahu pred inflacijom iznosilo ga se u inozemstvo i deponiralo kod kuće, tako da je s vremenom državnog, i metalnog i papirnog, novca sve više nestajalo. Ni različite mjere državnih vlasti nisu nestašicu sitna novca mogle odstraniti. Zato su mnoge javne ustanove i privatna poduzeća nastojali da si pomognu kako mogu. Pojedine, naročito gradske općine, trgovačke kuće, poduzeća, ekonomije . .. izdavali su novčanice pod vlastitim pokrićem i garancijom, da će te novčanice isplatiti podnosiocima u zakonskom krupnijem, konvencijskom novcu u određenom roku.(1)
Za revolucije 1848/1849. novčana kriza je zahvatila i Belu Crkvu. Osobito se teško podnosila nestašica sitnog novca prijeko potrebnog za dnevna plaćanja. Kao i mnogi gradovi, u kojima je zbog velike oskudice sitna metalnog novca izdan i stavljen u promet papirni novac (čekovi, doznačnice, asignati), koji je imao otisnutu nominalnu vrijednost, i Bela Crkva slijedi mogućnost privredno-financijske samopomoći. Kao i drugdje, gradska uprava je odlučila da izda svoj lokalni novac.(2)
Skupoća i nestašica živežnih namirnica nastupila je još 1846/47. godine. To je utjecalo da su u toku revolucije nastupile nepovoljne prilike. Radi olakšanja situacije državne su vlasti davale pomoć u novcu i brašnu, naročito onim porodicama čije su kuće bile popaljene ili imovina uništena. Razumljivo je da su i živežne namirnice poskupile.(3)
Grad Bela Crkva ugrožen od revolucionarnih zbivanja, odlučio je za svoje vlastito dobro (izdati nedatirani sitni novac u tri apoena od 6, 10 i 20 krajcara s njemačkim tekstom, pošto je velika većina stanovnika Bele Crkve bila njemačkog porijekla. I sam današnji grad Bela Crkva nastao je u doba kolonizacije Nijemaca u Banatu.(4)
Još na prijedlog Eugena Savojskog Banat je formiran u posebnu upravnu jedinicu s njemačkim činovništvom i njemačkim jezikom kao službenim.(5)
Za ponovno oživljavanje trgovine i obrta bilo je neophodno i neodložno uvođenje pomoćnog sitnog, papirnog novca. Garanciju vrijednosti i financijsko pokriće nominalne vrijednosti: asignata preuzela je općina Bele Crkve kao izdavač novca. Time je vrijednost novca bila usko vezana uz vrijednost i snagu izdavača novca. Za isplatu novčanica u konvencijskom novcu garantirala je gradska uprava Bele Crkve. Na dugotrajno korištenje tog pomoćnog papirnog novca ukazuju visoki kontrolni brojevi novčanica (15000-18000).(6)
Koliko je uvođenje pomoćnog papirnog novca u Beloj Crkvi pomoglo oživljavanju trgovine ne možemo sa sigurnošću reći. Izvještaj magistrata iz 1850. godine obavještava generalnu komandu o pomanjkanju papirnog novca u gradu i poskupljenju robe, (7) što zasigurno potvrđuje veliku potrebu i potražnju papirnog novca u gradu. Prije svega vremenski i ekonomski faktor utjecao je na tehnička svojstva novčanog izdanja. Umnožavanje novčanica u tehnici čeličnog tiska je brižljivo i ukusno izvedeno. Treba napomenuti da je emisija sitnog novca Bele Crkve imala zacijelo i kao posljedicu utjecaj na susjedni grad Vršac. Naime, na to ukazuje jedan zapisnik sastavljen u sjedištu gradske uprave Vršca, u kojem je asignat od 20 krajcara Bele Crkve predložen kao uzorni primjerak za budući sitan novac koji će izdati grad Vršac.(8)
Mnoga pitanja i problemi vezani uz novčano izdanje Bele Crkve iz godine 1849. kao i uz ostala novčana izdanja gradskog papirnog novca kod nas iz revolucionarne 1848/49. (1850), ostaju otvorena. Preostaje nam utvrditi tiskaru koja je izradila novčanice, autora crteža, odnosno grafičkog rješenja novčanica, broj izdanih novčanica pojedinog apoena, vremensko razdoblje upotrebe novčanica u prometu i trgovini, vrijeme i način povlačenja novčanica, te konačno, približan broj danas sačuvanih primjeraka novčanica od 6, 10 te 20 krajcara, za koje moramo s pravom konstatirati da su vrlo rijetke i cijenjene među kolekcionarima.
Sva tri apoena,(9) od 6, 10 i 20 krajcara, izrađene su jednostrano na bijelom papiru. Novčanice se međusobno razlikuju po drukčijoj stilizaciji obrubnih ukrasa i slova njemačkog teksta, te po međusobnoj veličini (6 kr - 65 X 39, 10 kr = 80 X 46, 20 kr = 88 X 55). Za sva tri apoena karakterističan je pojednostavljeni gradski grb Bele Crkve, u sredini donjeg rubnog ukrasa novčanice. Potpisi i kontrolni brojevi novčanica ispisivani su ručno tintom. Poznati su i primjerci bez potpisa i numeracije. Njemački tekst novčanica razlikuje se samo u navođenju veličine apoena:
Sechs/Zehn/Zwanzig Kreutzer in Conv: Münze:
gültig in der Stadt
Weißkirchen, im Banath
Garantirt durch den Vorstand der Stadt
Summary: Banknotes of Bela Crkva from 1849
As a consequence of a grave monetary crisis that broke out in the Habsburg monarchy during revolutionary mouvements in 1848/49 there came to a lack of small change, metal and non-metal as well.
In order to turn somehow the situation for the better, some of the towns and enterprises started to issue the bank-notes of their own. Following the others, Bela Crkva in Banat issued its own notes of small denominations, counting 6, 10 and 20 kreuzers, which are now very rare to find.
Bilješke:
1. Opširnije: I. Rengjeo, Papirni novac u Hrvatskoj g. 1848, 1849. i 1850., Numizmatika V, Zagreb 1953., 44-45.
2. A. Kuhn, Weisskirchner notgeld im jahre 1849., Der Donauschwabe (Bundesorgan der heimatvertriebenen aus Jugoslawien, Rumanien und Ungarn) 31., Aalen 1. VIII 1982., 3.
3. R. Steger, Bela Crkva u XVIII i XIX veku, Novi Sad - Bela Crkva 1982. 188 Opširnije: L. Bohm., Geschichte der Stadt VVeisskirchen. Bela Crkva 1905. 154f., 189., F. Milleker, Kurze Geschichte der Stadt Bela Crkva (Weisskirchen) im Banat. 1355-1918., Bela Crkva 1927., 18., A. Kuhn, Heimatbuch der Stadt Weisskirchen im Banat, Salzburg, 1980., 75.
4. B. Jankulov, Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku, Novi Sađ 1961., 11. (Kolonizacija Nijemaca u Banatu, 83.).
5. D. J. Popović, Srbi u Banatu do kraja osamnaestog veka, Beograd, 1955., 90.
6. Huhn, Weisskirchner. . ., 3., B. Ambrus, Magyarorszag Papirziiksegpenzei 1727-tol 19U-ig., Budapest 1977., 75-76.
7. Steger, op. cit., 188.
8. Kuhn, Weisskirchner. . ., 3.
9. Ovdje prikazane novčanice Bele Crkve nalaze se u budimpeštanskoj numizmatičkoj zbirci Mađarskog Nacionalnog Muzeja.
Autor: Vladimir Gajger
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 39, Zagreb, 1985.
Rent a car in Croatia, Montenegro, Serbia and Slovenia. Find the car now!
Post je objavljen 05.09.2013. u 13:23 sati.