LJETNA RASPRODAJA: AUTOCESTE U KONCESIJU, HPB I CO U PRIVATIZACIJU
Možete li zamisliti da jedna Njemačka, Švedska ili Norveška rasprodaju svoje nacionalno bogatstvo', ističe naš sugovornik i tumači kako je pitanje svih pitanja što ostavljamo budućim generacijama. Mi smo bogatstvo od generacija prije nas dobili da ga sačuvamo i uvećamo, a ne da ga prodajemo.
Grčka idući mjesec kreće u ljetnu rasprodaju. Prema dogovoru s međunarodnim kreditorima, ova zemlja treba prikupiti 2,5 milijardi eura od prodaje državnih kompanija do kraja ove godine. Da bi dogovor ispoštovali, njihova Agencija za privatizaciju idućeg mjeseca raspisat će sedam novih natječaja za prodaju državnih poduzeća.
Na prodaju tako idu luke u Patri i Solunu, a potom će se objaviti i natječaji za prodaju deset regionalnih luka, vodoprivredno poduzeće Evdap i na koncu željeznički operater Trenose. Grčka, čini se, funkcionira po principu onih dosadnih televizijskih reklama, ali to još nije sve, i doista nije sve, planira se ubrzavanje prodaje tvrtke za plin Deppa.
Ni u Hrvatskoj situacija s rasprodajom nije ništa bolja. Čini se tako da su se u Lijepoj našoj zaigrali s prodajom kao da je Hrvatska društvena igra Monopoly. Otišli smo toliko daleko da bi uskoro na svim ulazima u zemlju kričavim slovima moglo pisati 'SALE', pa tko voli nek' izvoli.
Naši vladajući nacionalno bogatstvo prodaju po sniženim cijenama. Najavljuje se davanje autocesta u koncesiju od 30 do 50 godina. No, brige nema kako objašnjava ministar Hajdaš Dončić, to nije prodaja, to je samo koncesija, a straha ne treba biti po ministrovim riječima niti radi toga što bi koncesionar samo upravljao autocestama i održavao ih, a zauzvrat bi ubirao cestarinu. Sitnica, složit ćete se. Planira se i prodaja HPB-a, Croatia osiguranja, HŽ Carga, kao i još desetak tvrtki. No, ministar Linić smatra kako s privatizacijom moramo požuriti jer smo još samo kratko nova članica EU. Stoga je Linić svojevremeno najavljivao kako s ulaskom u Europu kreće masovna privatizacija, i to u narednih šest mjeseci.
Prema ovoj nacionalnoj rasprodaji ekonomski analitičar Guste Santini nije blagonaklon. On smatra da se Hrvatska mora mijenjati i okretati problemima, a rješenje za probleme nikako nije prodaja onoga što posjedujemo. 'Privatizacijom cesta, banaka i osiguranja idemo u pravcu Grčke', misli analitičar. Da bi država pravilno i dobro funkcionirala potrebna joj je restruktura te mnogo truda, rada i akcije bez ispraznih priča.
'Ako se nešto ne poduzme teško da ćemo izbjeći sudbinu Grčke', misli Santini. Prodaja nacionalnog bogatsva nije dobro rješenje i ako budemo radili po tom scenariju, neizbježno je to da ćemo se zadesiti u situaciji u kojoj se ova zemlja sada nalazi.
'Prodajom nacionalnog bogatstva smanjuje se broj stupnjeva slobode', kaže Santini. 'To vam je kao da imate kuću koju ste prodali ili iznajmili, vi više niste u njoj, a ako i jeste, sve ovisi o ugovoru koji ste potpisali', objašnjava ekonomski analitičar. Svojevremeno smo govorili i o internacionalizaciji bankarskih sustava. No, što smo time dobili, pita se Santini. 'Banke gledaju svoje interese', kaže i naglašava kako je to logično te da svaki investitor zastupa svoje interese, a uloga države i vlasti je da budu osjetljiviji prema imovini.
'Možete li zamisliti da jedna Njemačka, Švedska ili Norveška rasprodaju svoje nacionalno bogatsvto', ističe naš sugovornik i tumači kako je pitanje svih pitanja što ostavljamo budućim generacijama. Mi smo bogatstvo od generacija prije nas dobili da ga sačuvamo i uvećamo, a ne da ga prodajemo.
'Razumijem da Liniću nije lako, ali državi je potrebno drugačije rješenje', misli naš sugovornik. Politiku treba mijenjati i spozanti stanje koje jest te nakon toga napraviti iskorak jer u suprotnom nas ne čeka blistava budućnost.