Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji nije, za sada, donijelo značajnije promjene na domaćem tržištu nekretnina, s iznimkom uvođenja energetskog certifikata kao osnovnog uvjeta za potpisivanje kupoprodajnog ugovora. Ta će okolnost, barem privremeno (dok se ne ishode certifikati), utjecati na smanjenje ponude, no kako novogradnje još od 2010. moraju imati rečeni dokument, onda uglavnom rabljenih stanova i poslovnih prostora. U iščekivanje eventualnih promjena, povećane potražnje koju priželjkuju prodavatelji i smanjenja cijena kojemu se nadaju kupci, evo usporedbe cijena stambenih kvadrata u Zagrebu, najvećem i najdinamičnijem dijelu hrvatskog tržišta, s onima u Ljubljani i Budimpešti, metropolama država koje su prije Hrvatske postale članice EU.
U samo dvije četvrti u Zagrebu prosječne tražene cijene stanova su iznad 2000 eura. Najskuplji stanovi i dalje su u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2220 eura po kvadratu, a slijede ih stanovi u gradskoj četvrti Centar s cijenom od 2046 eura po metru četvornom. Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u lipnju iznosi 1144 eura po kvadratu i u Donjoj Dubravi gdje se za kvadrat traži 1367 eura. Jesu li zagrebačke cijene visoke? U usporedbi s Budimpeštom-jesu. U središtu Budimpešte, kazuje Ivan Knežević iz CentarNekretnina, prosječna cijena kvadrata stana je 900 eura. Osoba koja je u središtu Budimpešte prodala stan, za dobiveni iznos u Zagrebu nije mogla kupiti odgovarajući niti u manje atraktivnoj zoni stanovi Rijeka
Post je objavljen 02.08.2013. u 14:01 sati.