Pragmatizam
Pragmatizam je filozofsko shvatanje, nastalo u SAD-u krajem 20. vijeka, prema kome praktična korist i djelovanje prestavljaju osnovni kriterij za procenjivanje da li su saznajni iskazi smisleni i istiniti. Na njegov razvoj uticali su pozitivizam, engleski empirizam i utilitarizam. Može se smatrati jednom modifikacijom verifikacionizma.
Sama riječ vodi porijeklo od grčke riječi pragma (djelo, djelovanje, čin). Pojam korisno upotrebljava se u pragmatizmu različito: ponekad u smislu pojedinačne, ali češće u smislu opće društvene koristi ili dobra.
Pragmatistički metod rješava teoretske sporove tako što iz razmatranih stavova izvodi praktične posljedice, a zatim prihvata one stavove čije su posljedice korisnije ili prihvatljivije. Ako neki stavovi ne proizvode nikakve praktične posljedice, oni se odbacuju kao besmisleni.
Za razliku od pozitivista, pragmatisti ne odbacuju metafiziku u potpunosti, jer prihvataju sva vjerovanja koja imaju korisne posljedice, bez obzira da li su metafizička ili nisu. Iz takvog stava proizilazi tolerantan odnos prema različitim naučnim, moralnim, religioznim i političkim pitanjima. U skladu s tim, oni se razlikuju od pozitivista i po tome što smatraju da i vrijednosti mogu biti predmet saznanja i da sama naučna saznanja zavise od društvenih vrijednosti. S druge strane, slično pozitivistima, oni pridaju presudan značaj nauci u društvenom životu, ali se od njih razlikuju po tome što istinitost i smisaonost saznajnih iskaza određuju na osnovu društvene koristi, a ne isključivo na osnovu čisto naučne provjerljivosti.
Bolji je gram iskustva nego tovar teorija
Političko konvertitstvo
Temelji političkog konvertitstva u Hrvatskoj su udareni još u ranim devedesetima, usporedno s krahom jednostranačkog monopola Saveza komunista. Na vjetru demokracije mnogi su se počeli okretati kao limeni pijetlovi s krovova. Tvrdokorni komunisti obnoć su postajali gorljivi demokršćani ili liberali, u blažem slučaju socijaldemokrati. Donedavni kozmopoliti pretvarali su se u nacionaliste, ateisti u vjernike, ljevičari u desničare. Ne treba sumnjati da su neki doživjeli “prosvjetljenje” iskreno gazeći dojučerašnja politička uvjerenja i svjetonazore. No, većini se ipak mora priznati kako su svim svojim transformacijama i političkim transferima usprkos, ostali dosljedni u oportunizmu i karijerizmu. Ako se isprva uz minimum političkog rizika, a za značajne povlastice i probitke koji su stizali zauzvrat, moglo s lakoćom pretrčavati od jedne do druge stranačke busije, ne čudi što su danas na političkoj sceni toliko zamućeni ideološki izvori i pobrkani lončići kojima se iz njih grabi. Političko konvertitstvo osnaženo stranačkim klijentelizmom, što najčešće podrazumijeva vlastohleplje i koristoljublje, ostvaruje se najobičnijom političkom trgovinom, krčmenjem i prostitucijom postavši gotovo dominantnim obilježjem ovdašnjih političkih procesa i način na koji se shvaća smisao stranačkog života ...
Post je objavljen 20.07.2013. u 08:52 sati.