Dragi
Bio si takav
nikako drugačiji,
uvijek takav
brat pravi stariji ..
Jer sudbonosno 'DA'
sestri Ti rekoh prvi,
za tebe postah
veteran
a Ti blago ironičan
Zanosno slušah
plesom elegantno po tipkama
podebelih Ti prstiju
šaranje
arabeski od melodija…
Tad tijelo zalebdi
zvucima poneseno,
van prostora i vremena
slobodom obgrljeno
u treptaje mirisa
zvjezdanih daljina
kad tužna
blijeda zora
ne bješe svanula
No usud kroji vrijeme
gorak je čas :
U nesvjesnom stapanju
ostanka i odlaska
u bolu grimiznog beznađa
i pustoši rastanka
tek snatrenje mi
pruža s p a s …
Gle , ždralovi
već hrle
u bezvremene daljine
i plove
bez osvrtanja
stazama sudbine…
Lebde visoko
kao pozdravi nijemi
iz carstva neumitnosti
s toplinom
Tvog pogleda
punog davnašnje dragosti
I sa milinom
sjećanja
beznadnog očekivanja
onoga,
koga više nema,
a z a ž i v i
u s j e ć a n j u. . ..
Domoljubac - Zvonimir Zomac - iz zbirke
Post je objavljen 14.07.2013. u 16:05 sati.