Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zoranostric

Marketing

Kad bogataši ulažu novac u nešto, siromasi se trebaju potruditi zaraditi

Prenosim još jedan tekst s bloga Ekološka ekonomija.

Još jedan tekst o našoj u posljednje vrijeme omiljenoj temi - skladištenju energije (vezano uz električnu energiju). Tehnologija, koja je upravo na prijelazu iz faze oglednih postrojenja u fazu tržišne ekspanzije.

Jedan od najvećih problema s mnogim oblicima obnovljive energije je nemogućnosti da ih se pohrani za vrijeme kad sunce ne sije ili vjetarn ne puše. Kako rastu impresivnim stopama, izgleda neminovnim razviti učinkovite oblike pohrane. Studiju o izgledima te industrije, “Energy Storage on the Grid”, objavio je tim istraživača iz "Pike Research". Oni predviđaju eksponencijalni rast segmenta dugotrajne pohrane ("long-duration energy storage", ili "bulk energy storage on the grid", ESG, masovno skladištenje na nivou mreže) u slijedećih devet godina. Od danas beznačajnog, predviđa se da će tijekom godine 2022. biti instalirano 14 GW ESG kapaciteta, odnosno kumulativno 2012.-2022. 56 GW.. U 2022. g., godišnji prihodi industrije biti će 30 milijardi USD. Ovo uključuje sve metode: baterije raznih vrsta, komprimirani zrak, reverzibilne HE idr.; očekuje se uvođenje brojnih inovacija.

Energy Storage on the Grid

Prema ovakvim stvarima, možemo se ponašati na dva osnovna načina:

A. zgražati se, kako bogate zemlje (Njemačka, Japan, Kina, SAD itd.) bez veze troše novac na gluposti, i reći da mi s tim ne želimo imat ništa – mi čemo gradit elektrane na fosilna goriva, možda i nuklearke, vjetar i sunce držati na par posto pa nam sustavi pohrane neće trebati;

ili nasuprot dva čimbenika:

B1. razmisliti, ako najuspješnije zemlje u nešto ulažu, možda za to ima valjanih razloga?

B2. posve pragmatički: ako će to tržište godine 2022. biti 30 milijarid dolara, u Europi možda trećinu od toga, možemo li nešto od toga i mi zaradit? Nekakvu tradiciju eletroindustrije imamo, fakultete koji proizvode inženjere imamo...

Pa ako nekako izvedemo, da Hrvatska zaradi 1% od tog europskog tržišta, to je 100 milijuna USD - nije za bacit! Gotovo dovoljno, da platimo uvozni ugljen za TE Plomin C!

Post je objavljen 23.06.2013. u 21:33 sati.