Pregled posta

12. LIRIKONFEST U VELENJU

O dvanaestom izdanju međunarodnog književnog festivala Lirikonfest

SLAVLJE POEZIJE U VELENJU

Piše: Lidija Pavlović-Grgić
Fotografije: Suzana Lovrić i Milo Jukić

Već dvanaest ljeta pjesnici iz cijelog svijeta pohode Velenje (nekadašnje Titovo Velenje) koje je i ove godine od 12. do 15. lipnja kroz program međunarodnog književnog festivala Lirikonfesta Velenjske književne fondacije slavilo poetsku riječ. Sve je tih dana u Velenju bilo u znaku poezije. U srce Slovenije stigli su pjesnici, prevoditelji i znanstvenici iz deset europskih zemalja: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Litve, Poljske, Crne Gore, Mađarske i Češke.
Rudarski grad
Rudarski grad zanimljive arhitekture i njegova okolica umirujuće prirode bili su idealno mjesto za stvaratelje, prevoditelje i proučavatelje poetske riječi. Fondacija na čelu sa istaknutim književnikom i kulturnim djelatnikom Ivom Stropnikom i ovaj put pokazala se kao izvrstan organizator prestižne manifestacije – sve organizirano i priređeno na visokoj razini u kombinaciji s toplim domaćim gostoprimstvom i prijateljskim ozračjem, koje se među sudionicima manifestacije stvorilo odmah po upoznavanju. Iz Bosne i Hercegovine u Velenje doputovalo je petoro nas – autobusom iz Brčkog Hakija Karić i Ljiljana Tadić preko Maribora; Suzana Lovrić, Milo Jukić i moja malenkost vlakom iz Sarajeva preko Zagreba.

Svijet je mali
Nakon napornog dvanaest sati dugog ali u druženju ugodnog putovanja, stigli smo u hotel Razgoršek. Na kraju jedanaestog lipanjskog dana tu smo na proputovanju zatekli specijalnog gosta festivala – istaknutog bh. pjesnika Admirala Mahića, koji je u Sloveniji zahvaljujući brojnim suradnjama i gostovanjima odavno domaći, toliko da napola u šali kaže da je on zapravo iz Maribora. Čim smo naručili piće za okrepu od puta, i mi smo se osjećali kao kod kuće, kao i tijekom cijelog boravka u Velenju.
Ujutro su nam se na doručku pridružili Ivo Stropnik sa ostalim gostima, pa smo se kasnije svi skupa uputili u Hišu mineralov (Kuća minerala), gdje je kroz upoznavanje sudionika službeno i započeo festivalski program. Tu se Milo Jukić, inače pasionirani kolekcionar, oduševio kad je među mineralima iz cijelog svijeta ugledao i nadaleko čuveni kreševski citrin te upoznao Jožu Rihtera koji zbog minerala svake godine pohodi Kreševo. A Suzana Lovrić i ja ispričale smo se na hrvatskom s litvanskom prevoditeljicom slavenskih jezika Laimom Masyt iz Viljnusa kao da se otprije poznajemo pa se radujemo novom susretu. Svijet je širok ali i mali, zaista.

Druženje u riječi
Druženje kroz riječ i uz degustaciju vrhunskih vina nastavilo se u Villi Bianca, gdje su, zahvaljujući prevoditeljima Laimi Masyt, (zadužena za poetski izbor) i Klemenu Pisku (zadužen za čitanje), dvojezično predstavljeni izvrsni pjesnici iz Litve Indr Valantinait, Donatas Petrošius i Benediktas Januševičius, koji je na Lirikonfestu snimio stotine zanimljivih fotografija kako bi u Litvu prenio živopisne kadrove. Nazočne su oduševili i Albanac Nikollë Berishaj s adresom u Crnoj Gori, Admiral Mahić i drugi..., dok su nas koncertom klasičnih skladbi u duetu počastile Urška Orešič Šantavec (klavir) i Doris Šegula (violina).

Buđenje uz poeziju
Drugi festivalski dan nastavio se na istoj lokaciji uz višejezično čitanje svih sudionika festivala – stihovi na desetak jezika u prve dnevne obveze poveli su Slovence preko programa uživo Radija Velenje, a zatim se o prevođenju poezije i književnosti uopće razgovaralo na okruglom stolu s temom „Društvena funkcija prevedene poezije“. Uz moderatoricu Marlenu Grudu sudjelovalo je nekoliko prevoditelja: Laima Masyt, Jana Unuk, Alenka Jovanovski, Andrej Pleterski, Nikollë Berishaj, Željko Perović, Klemen Pisk...
Svi su se složili da je prevođenje poezije delikatan i ozbiljan posao. Te da je poezija zapravo neprevediva i da je prevoditi mogu samo oni koji izvrsno poznaju i jezik i književnost i kulturu te društveno-socijalni milje autora izvornika i čitatelja prijevoda. U živu diskusiju uključili su se i pjesnici sa svojim iskustvima – Tomislav Marijan Bilosnić govorio je o svojoj višestruko prevedenog knjizi „Tigar“, dok je Hakija Karić uz osmijeh otkrio kako mu je od mnogobrojnih prepjeva njegovih pjesama ipak najdraži onaj na armenskom, jeziku kojeg ne poznaje. Uzeo mi je riječi iz usta.

Zvuci prirode i umjetnosti
Uputili smo se i u upoznavanje Velenja koji je započelo posjetom glavnom trgu i skupnom fotografijom festivalskih sudionika ispred najvećeg Titovog spomenika na svijetu, prisjetivši se povijesti i vremena zajedničke države. Nedaleko od mislećeg Tita je i spomenik velenjskom rudaru i njegovom predanom radu te spomenik Partizani, jedini spomenik koji je u bivšoj državi uradio strani autor, Talijan Mario Flavio Aluffo. Turistički obilazak odveo nas je u mirno i svježe okrilje Škalskog jezera, pored kojeg smo u sklopu programa Lirikonovog rezervata za poeziju, osim u okrepljujućim opipima, zvukovima i mirisima, uživali i u performansu Borisa Oblišara i Črta Valenčaka na Didgeridoo instrumentima, uz čiju su glazbu neki u ritmu prirode i zaplesali, te u poeziji pjesnika koji je prešao najduži put do Slovenije – Grzegorza Kwiatkowskog iz Gdanjska. Šetnja uz jezero bila je još jedna prilika za čavrljanje s kolegama i humor, Milo Jukić se odvažio i slobodan hod iskoristio za kupanje, dok je Suzanu Lovrić krajolik inspirirao da u svoj maštoviti fotografski spektar ulovi labudove, izletnike, raskošne krošnje, jezero čija je površina upila nebeskoplavu boju, sve nas..., a svaki važan trenutak pratila je i novinarska znatiželja Hakije Karića, koji je pomno bilježio detalje za svoje izvješće.

Odlični prijevodi
Poezija nas je pored jezera okupila i na novo degustiranje prijevoda. Nakon filma „Tito nas gleda“ Staneta Špegla, književnici i prevoditelji Željko Perović i Nataša Švikart Žumer, s moderatorom i u svakoj situaciji prisutnim Ivom Stropnikom, predstavili su gostujuće pisce iz BiH, Hrvatske i Srbije čiju su poeziju preveli i koja se, uz ostale, našla u posebnom, festivalskom izdanju ugledne revije Lirikon. Svaka pjesma bila je, rekoše nam posjetitelji, razlog za glasan pljesak i „bravo“. Admiral je dan prije recitirao svoju poznatu pjesmu o Egiptu, dok je te čarobne večeri Suzana kroz stih briljantno prešla s obje strane života, Milo je prisutne i zamislio i nasmijao svojim nastupom, Hakija je čitao svoje efektne poetske minijature, Ljiljana je bila angažirana u stihu, a ja sam u versu donijela i malo hercegovačkog juga. Morala sam. Jedina bijah iz Hercegovine tu. Te večeri svojom su poezijom oduševili i Željko Perović, Nataša Švikart Žumer, Zdravko Odorčić, Darko Turković, Miodrag Jakišić, Snežana Čkojić, Tomislav Marijan Bilosnić i Petra Koršič. A blokove poezije na zadovoljstvo posjetitelja povezali su odličan koncert kantautora Boštjana Narata, te atraktivan performans plesačice trbušnog plesa.

Treba pisati
Posljednji dan počeo je okruglim stolom na temu „Nužnost ili opadanje lirskoga u europskome čovjeku“, o kojoj je nekoliko autora, među njima i Ljiljana Tadić, ranije napisalo tom prigodom predstavljene eseje. Moglo se čuti mnoštvo zanimljivih izlaganja, poput onog kako narativnost kao odraz suvremenog trenutka istiskuje liričnost. Željko Perović osvrnuo se na nove tendencije u ovovremenoj poeziji, zaključivši kako će lirsko, a složili su se i drugi, ipak preživjeti sve mijene. I opstati. Razgovaralo se i o pisanju u turbulentnim vremenima, poput ratova i njihovih tragedija. Alenka Jovanovski i Ljiljana Tadić složile su se kako u svakom vremenu treba pisati kako bi književnici duhovno i umjetnički oplemenili svijet. Zaključak je praktično popratio i Miodrag Jakšić, koji je tijekom programa oživotvorio trenutak poetske inspiracije. Tijekom sljedećeg okruglog stola o aktualnim pitanjima književnog stvaranja, vrednovanja i posredovanja s drugim narodima, kojeg je vodila Marlena Gruda, Alenka Jovanovski predstavila je antologiju odabranih slovenskih autora u prijevodu na poljski, a zanimljivu besjedu o književnosti imao je i dr. Vladimir Osolnik.

Kruna programa
Pred dodjelu nagrada u koncertnoj dvorani Ville Bianca slušali smo razgovor s pjesničkim laureatima Zoranom Pevcem i Nikolleom Berishajom, čije su životne i književne putove predstavili Slavko Pregl, dr. Vladimir Osolnik i Marlena Gruda. Obojica su, kako iz tog programskog segmenta zaključismo, svestrane i široko obrazovane ali i jednostavne osobe. Krunski program festivala, Akademija Poetična Slovenija 2013., uz nazočnost dužnosnika iz političkog establišmenta i predstavnika diplomatskog zbora, bio je posvećen vrijednim književnim priznanjima. Uvod u svečanost bio je sjajan nastup sopranistice Snežane Čkojić, uz pratnju pijanistice Urške Orešič Šantavec. Zatim je uslijedio pozdravni govor. Obraćajući se nazočnima velenjski župan Bojan Kontić kazao je kako grad Velenje kulturu oduvijek nastoji održati na visokoj razini, čestitavši Ivi Stropniku na organizaciji Lirikonfesta i izrazivši zadovoljstvo zbog dugogodišnje uspješnosti te manifestacije. U istinitost njegovih riječi, dodajmo i to, uvjerili smo se i mi, sudionici i gosti festivala.

Laureati 2013.
Lirikonfest je ove godine istaknutog slovenskog pjesnika Zorana Peveca za vrhunski višegodišnji pjesnički opus ovjenčao nagradom Čaša besmrtnosti-velenjica 2013.; književnika i prevoditelja Nikolleja Berishaja za višegodišnje prevođenje i promoviranje slovenske književnosti u albanskom govornom području Međunarodnom Pretnarjevom nagradom 2013. i časnim naslovom „Ambasador slovenske književnosti u jeziku i slovenskoj kulturi“; Željka Perovića nagradom Lirikonov zlatnik 2013. za vrhunske revijalne prevode s bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.
Istaknuti slovenski pjesnik i prevoditelj Željko Perović rodom iz Visokog prevodi posljednjih deset godina i stvara snažne kulturne veze s umjetnicima u regiji, a ova mu nagrada mnogo znači. „Imao sam dobru ekipu autora koje sam preveo. Kada sam poslao prijevode, organizator mi je rekao da sam izabrao zaista kvalitetnu poeziju, koja je, dakle, zasigurno doprinijela dobivanju ove nagrade“, kaže Perović, dodavši kako je prezadovoljan manifestacijom koja je i ove godine, po reakcijama nazočnih, ponudila kvalitetan program te literarno i socijalno umrežila domaće i inozemne autore za nove književne suradnje.
Nagradu kreativnih događanja za 2013. koja podrazumijeva književno-prevoditeljski rezidencijalni boravak u Velenju, dobio je naše gore list – poznati bh. književnik i kulturni djelatnik Milo Jukić iz Kreševa. Nagrada ga je, kako nam je rekao, iznenadila i drago mu je što će se nakon izvrsnih iskustava u Velenju ponovno vratiti u Sloveniju. Trenutno kao tajnik i urednik svih izdanja Književne Zaklade „Fra Grgo Martić“ ima mnogo posla oko uređivanja knjiga novoproglašenih laureata i svečanosti dodjele nagrade „Fra Grgo Martić“, te će se, kako je rekao, najvjerojatnije najesen zaputiti u Sloveniju, gdje će se tijekom rezidencijalnog boravka posvetiti novoj knjizi.
Laureati su svoje nagrade s kolegama proslavili uz degustaciju vrhunskih vina i odličan koncert židovskih šansona u energičnoj izvedbi Vite Mavrič i Kvarteta Akord, koji su nas razveselili i rasplesali. U dobrom raspoloženju, krenuli smo na večeru i posljednje skupno druženje prije odlaska. Mnogi rekoše kako će im biti teško pozdravljati se. Istina.

Doviđenja, Velenje
Admiral Mahić dometnu kako Slovenci u Velenju slave poeziju, posebice liriku. I ljudskost nadasve. Iskustvom uvjereni u to, teškog srca oprostismo se s novostečenim prijateljima u riječi, te s domaćinom Ivom Stropnikom i našim prevoditeljem Željkom Perovićem u rano jutro 15. lipnja, pa ponovno krenusmo na vlak. Uz kufere pune darova iz Velenja ponesosmo i sjećanja neprocjenjive vrijednosti. I želju da se opet vratimo u taj raj gdje poezija pršti od života u svim svojim najljepšim bojama, okusima i mirisima... Šteta što naša država nema sluha za kulturu kao Slovenija. Velika šteta.

Sudionici iz cijele Europe
I na kraju recimo i da su glavni pokrovitelji ove manifestacije, koja je održana na izuzetno visokoj razini, bili Javna agencija za knjigu Republike Slovenije i Mjesna općina Velenje, uz supokroviteljstvo Javnog Fonda Rep. Slovenije za kulturne djelatnosti, te pokrovitelja pića Vinogradništvo Steyr vina.
Spomenimo i sudionike ovogodišnjeg Lirikonfesta: Indr Valantinait (Litva), Donatas Petrošius (Litva), Benediktas Januševičius (Litva), Laima Masyt (Litva), Mariusz Grzebalski (Poljska), Grzegorz Kwiatkowski (Poljska), Marlena Gruda (Poljska), Katarina Šalamun Biedrzycka (Poljska), Radek Fridrich (Češka), Lenka Daňhelová (Češka), Milo Jukić, (BiH), Suzana Lovrić (BiH), Hakija Karić (BiH), Ljiljana Tadić (BiH), Lidija Pavlović-Grgić (BiH), Darko Turković (Hrvatska), Tomislav Marijan Bilosnić (Hrvatska), Zdravko Odorčić (Hrvatska), Snežana Čkojić (Srbija), Miodrag Jakšić (Srbija), Nikollë Berishaj (Albanija/Crna Gora), György Lukács (Mađarska), Stanislava Chrobáková Repar (Slovačka/Slovenija), Peter Kuhar (Slovenija/Češka), Andrej Medved (Slovenija), Milan Vincetič (Slovenija), Zoran Pevec (Slovenija), Marko Kravos (Slovenija), Klemen Pisk (Slovenija), Željko Perović (Slovenija), Goran Gluvić (Slovenija), Petra Koršič (Slovenija), Ivo Stropnik (Slovenija), Namita Subiotto (Slovenija), Diana Pungeršič (Slovenija), Lara Mihovilović (Slovenija), Andrej Pleterski (Slovenija), Nataša Švikart Žumer (Slovenija), Aljaž Koprivnikar (Slovenija), Breda Slavinec (Slovenija), Alenka Jovanovski (Slovenija), Ana Porenta (Slovenija)...




Kraća verzija teksta objavljena je u bh. dnevnoj novini Dnevni list

Post je objavljen 19.06.2013. u 13:22 sati.