Ove kritike koje ću napisati...bile su ovdje na ovim stranicama, ali ih je netko ili nešto obrisalo. Tako da se ponavljam.
Prije nekoliko godina imala sam izložbe i tada sam zatražila dvoje ljudi ako mi za dvije različite izložbe mogu napisati likovne kritike. Počet ću od one koja je bila 2006.
Mostovi i parkovi grada Siska, 2006., Gradska knjižnica, Odjel za odrasle, Sisak
Poetičnost kao inspiracija i kao izraz mlade Sisčanke Marijane Petrović Mikulić očituje se na svakom njenom radu. Kao izvorište i poticaj svom slikarskom izražavanju Marijana bilježi pejzaže, vedute, promatrane neposredno kao izvor inspiracije. U svom ciklusu predstavlja se ambijentima i prostorima koje nailazi na ulicama i trgovima svoga grada. Traganje za posebnim u svom okruženju otkrivaju slikaricu Marijanu Petrović Mikulić kao budnu istraživačicu i pozornu motriteljicu. Mirno oko, rijetkost je u vremenu reklame, brzine i buke. Zato je to dragocjenije. Slikarski svijet Marijane Petrović Mikulić je svijet bez vizualnih pretvaranja, bez iluzionizma. Prisutna je kod Marijane određena ilustrativnost u stvaralačkom pristupu iz težnje autorice za ugođajnošću djela iako samo nalikovanje nije postavljeno kao cilj. Polazeći od tradicionalnih slikarskih medija ova mlada autorica nastoji svoj izraz opredmetiti u tehnikama akvarela, pastela i ulja. Prozirnost akvarela omogućava autorici da uhvati ozračje ili svjetlost koju joj zatečeni prizor nudi. Fluidnost boja i majstorstvo tehnike zbog svoje "nepopravljivosti" zahtijeva od autorice dobro planiranje svake slike, svake kompozicije koju stvara. U tom procesu značajnu ulogu igra crtež kao potka lazurnim bojama koje će uslijediti. Taj primarni slikarski postupak vodi autoricu od idejnog zametka do kraja domišljene slikarske provedbe istog. Prozračnost akvarela omogućava građenje elemenata kompozicije nanošenjem tonova jedan na drugi.
Slojevitošću nanosa izrastaju iz tkiva slike bilješke posebnih trenutaka u kojima zatiče svoje izabrane prostore, nastojeći izreći upravo one trenutke koji su karakteristični za motiv kojim se upravo bavi, koji joj se nameće.
Ivana Gagić akademska slikarica - grafičarka<<
Slike, ulja i akvareli,Galerija Sv. Kvirina, Sisak, 2007.,
Opredmetiti ljepotu slikarskom mjerom poetskog realizma karakteristika je pristupa motivu Marijane Petrović Mikulić. U mrtvim prirodama i pjesažima potrebitom mjerom opisnosti Marijana gradi scenu inzistirajući s jedne strane na sugeriranju tvarnosti predmetnog, a s druge strane ugođaju prizora. U prividno jednostavnim kompozicijama postignuta je slojevitost sadržaja u skladanju plodova, dragih stvari postavljenih u zaštićeni prostor interijera. Marijana često puta u drugi plan slika i postavlja dekorativno razvedenu draperiju, uglavnom akromatske bjeline, postižući kontrastom napetost spram kolorističkih akcenata, vidljivih u epidermi voća i povrća. Njihova čvrstoća volumena istaknuta je jasnoćom siluete, razrađena brojnim paralelnim linijama u tkivu plohe. Marijana dosljednim rukopisom marno vođenog crtovlja stvara pulsirajuću površinu neslućenog taktiliteta, izraženog bljeskom boje i svjetla.
Marijana poštuje klasičnu estetiku slike težeći za iskazom vlastite doživljajnosti u spoju lepršavosti načina i čvrste konstrukcije uprizorenja. Gradirajući oblike i malenim pomacima unutar piramidalnog rasporeda Marijana je dosegla tenziju formi, zvučnosti boje u segmentima slika utišane palete, ponekad i označenog simetrijom, i omaleni predmeti stvaraju dojam neke monumetalnosti, slično kao i maštovitim rakursima, običnog približenog intrigantnom. Davanje digniteta banalnom jer je likovnim osmišljavanjem dobilo novu dimenziju. Za igru i red, kompozicijsku logiku i uzbudljivost palete potrebna je vještina ruke koju Marijana bez sumnje posjeduje. Sigurno se kreće u planovima slike, senzibilitetom za nijansu svih formalnih elemenata.
Svoj vid slikarskog intimizma Marijana zadržava i u vedutama i pejsažima ostvarujući u pažljivo odabranom kadru atmosferu trenutka provedenog u trajanja. U izletu ka slobodnijim tretmanima forme dovodi lik do znaka, odnosno lakoće apstraktnih oblika, mrljolikih nakupina pokrenutih silnica kormatske otvorenosti.
Stanko Špoljarić, pov. umjetnosti, kustos Umjetničkog paviljona
P.S. I sada kad to čitam sjeti me na te dane...
Post je objavljen 16.06.2013. u 08:57 sati.