Zadaća je monogih kemijskih reakcija u stanicama pretvaranje energije iz hrane u oblik dostupan različitim staničnim sustavima.
Energija je potrebna za rad:
1) rad mišića
2) sekreciju žlijezda
3) održavanje membranskog potencijala u živčanim i mišićnim vlaknima
4) sintezu stvari u stanicama
5) apsorpciju hrane iz probavnoga sustava
U procesima koji omogućuju da se energija iz hrane učini pristupačnom za sve te svrhe ključnu ulogu ima spoj adenozin-trifosfat (ATP).
ATP je nepostojan kemijski spoj koji je nazočan u svim stanicama. ATP se sastoji od adenina, riboze i triju fosfatnik radikala. U standardnim uvijetima slobodna energija svakog od tih energijom bogatih vezova iznosi približno 30,6kJ (7300 cal) po molu ATP, a u uvjetima temperature i koncentracije reagirajućih tvari u organizmu, 50,2kJ (12000 cal). Prema tome, prilikom odjvajanja svakoga fosfatnog radikala oslobađa se 50,2kJ energije. Nekon gubitka jednoga fosfatnog radikala ATP prelazi u adenozin-difosfat (ADP), a nakon gubitka i drugoga fosfatnog radikala nastaje adenozin-monofosfat (AMP).
ATP je nadzočan posvuda u citoplazmi i nukleoplazmi svih stanica i praktično svi fiziološki mahanizmi koje je za rad potrebna energija dobivaju je izravno iz ATP-a (ili iz nekog sličnog energijom bogatoga spoja, npr. Gvanozin-trifosfata, GTP). S druge strane, hranjeve tvari u stanicama postupno se oksidiraju, a oslobođena se energija upotrebljava za ponovno stvaranje ATP-a. Tako je ATP uvijek na raspolaganju.
ATP je intermedijalni spoj, koji ima posebno svojstvo da ulazi u mnoge vezane reakcije, u reakcije s hranjivim tvarima iz kojeh izvlači energiju, i u reakcije mnogih fizioloških mehanizama kojim daje energiju potrebnu za njihovo odvijanje. Zato se ATP često naziva energijskim novcem organizma, koji se uvijek može steći i trošiti.
Post je objavljen 17.05.2013. u 14:31 sati.