Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/serafinski

Marketing

ŠESTA VAZMENA NEDJELJA god. C




5. N 6 VAZMENA, Maksim, Gothard
6. P Dominik Savio
7. U Dujam biskup i muč.
8. S Marija Posrednica
9. Č SPASOVO - UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO
9. P Bl. Ivan Merz
10. S Mamerto
12. N 7. VAZMENA, sv. Leopold Mandić

Čitanja:
1. čitanje: Dj 15, 1-2, 22-29
Psalam: 67 2-3, 5. 6. i 8
2. čitanje:Otk 21, 10-14. 22-23
Evanđelje: Iv 14, 23-29

Prvo čitanje iz Djela apostolskih daje nam veoma važnu informaciju o tome zbog čega je održan prvi sabor ili koncil u Crkvi. Bilo je to negdje 49. ili 50. godine. Povod: pokušaj grupe kršćana iz židovstva da obraćenim poganima nametnu jaram židovske prakse obzorim na prehranu i obrezanje. Zapravo da ih preko Mojsijevog zakona učine Židovima.
Pavao i Barnaba, apostoli pogana, postigli su veliki uspjeh u ''osvajanju'' svijeta za Krista. Antiohija, Cipar, Mala Azija.. dio su njihovog prvog misijskog putovanja. Dok su oni radosni izvijestili matičnu crkvu u Antiohiji što je sve Duh po njima učinio i koliko je pogana prihvatilo svjetlo Kristova evanđelja, grupa kršćana iz židovstva dolazi iz Jeruzalema u Antiohiju i traži da se obraćeni pogani trebaju u svemu podvrći Mojsijevom zakonu. Nastala je ne mala prepirka i rasprava između njih, Pavla i Barnabe. Stoga su apostoli i starješine odlučili urediti stvar tako da se sastanu te donesu odredbe kojih se svi trebaju pridržavati. Tako je rođena crkvenost. Prvi sabor! Najmanji u povijesti po broju sudionika, ali največi po posljedicama koje su proizišle iz njihovog konačnog zaključka. Njihov odgovor je bio: ''Zaključismo Duh Sveti i mi ne nametati vam nikakva tereta povrh onoga što je potrebno:…'' Na prvom mjestu je Duh Sveti.
Poslušna Duhu prva Crkva se oslobađa tutorstva sinagoge. Stoga taj događaj ima nesagledivo pozitivne posljedice za Crkvu. Ona se sada može nesmetano širiti po cijelom svijetu. Strah i uskogrudnost pobijedila je crkvenost.
Danas mnogi sa zabrinutošću gledamo opadanje zdravog crkvenog duha. Umjesto poleta i dinamizma u naviještanju Božje riječi u Crkvu se uvlači mrtvilo i formalizam. Na izazov rada na njivi Gospodnjoj koja traži vedre i neformalistički raspoložene radnike, na žalost, odgovara se kancelarijskim duhom. Crkvene se institucije više bave sitničavim propisima i formalnostima, dok živa Crkva, na žalost, traži izvore na sumnjivim izvorima duhovnosti i duhovne alternative koja divlje buja, dok pastiri crkve, kao da se boje napraviti iskorak uživo.
Postoji samo jedan način izlaska iz razrijeđenog zraka letargočne kancelarijske Crkve – slijediti poticaje Duha, a on vodi tamo gdje pulsira život. Jer, Duh je Život! Pouzdanje u Duha oslobađa nas straha i ropstva u umjetno stvorenoj ''sinagogi'' u kojoj pastiri Crkve traže utočište umjesto da im je jedina sigurnost Krist koji nas upućuje ne na debele sagove naših kancelarija, već na debele valove uzburkanog mora života kojim plovi njegova Crkva.
U današnjem evanđelju Isus nam poručuje: '' Branitelj – Duh Sveti, koga će Otac poslati u moje Ime, poučavat će vas u svemu…''(Iv. 14, 26) Pa onda nastavlja: ''Mir vam ostavljam , mir vam svoj dajem!... Neka se ne uznemiruje srce vaše i neka se ne straši.''
Kako nam se sve više približava blagdan Duhova to trebamo intenzivnije moliti Duha Svetoga da nas probudi iz mlitavila. Da svoju Crkvu obdari ljudima duha spremnog na rad i djelovanje. Koji će bez straha skinuti halju sinagoge i odjenuti se Snagom odozgo kako bi mogli riječ Božju prenijeti čovjeku današnjice; da ga ispuni i osvoji kao u vrijeme Prve Crkve i prvog koncila, koji je brojčano bio najmanji u povijesti, ali po svojim odlukama nevjerojatno velik i značajan.

Druge nedjelje svibnja slavi se Majčin dan. Mi kršćani imamo tri majke; Crkvu, Mariju i tjelesnu majku koja nas je rodila. Na Duhove slavimo rođendan Crkve, svibanj je posvećen Mariji, a ova nedjelja prilika je da svojim majkama kažemo hvala za sve što su učinile i što čine za nas.
U največoj životnoj stisci i nevolji zazivamo: ''majko moja''!, ili ''Majko Božja pomozi mi!'' Velika majčinska ljubav vrća se ljubavlju i zahvalnošću što je najprikladnije učiniti nakon povratka sa svete mise.


Molitva vjernika

Pomolimo se Ocu nebeskom da nam pošalje svoga Duha koji će nas voditi i upućivati u svaku istinu.

1. Za Crkvu i sve one koji je predvode kao njeni pastiri; da u svom životu i radu slušaju glas Božji, te po njemu unose svjetlo vjere svim onima koji traže spasenje. – Molimo te.
2. Za ovaj svijet u kojem živimo i djelujemo; da Duh Isusa Krista preobražava srca ljudi i uspostavlja mir i pravednost u njemu. – Molimo te.
3. Za sve one koji ne vjeruju u Isusa i njegovu Crkvu; da im naše služenje otvori oči duha te uvide pravi put za radost i sreću koja dolazi od Boga. – Molimo te.
4. Za našu djecu i mlade; da obasjani svjetlom Krista uskrsloga budu sretni i uspješni u svakom dobrom djelu. – Molimo te.
5. Za djelatnike karitasa i sve koji pomažu drugima u nevolji da ih Duh Sveti ispuni žarom i nagradi njihov trud. – Molimo te.
6. Za nas ovdije okupljene na ovoj euharistiji da u nama uvijek vlada čvrsto uvjerenje kako nas sve zajedno vodi i štiti snaga Duha Svetoga. – Molimo te.
7. Za naše mile i drage koji su prešli s ovoga svijeta i pojavili se pred Gospodinom; da se nađu u zajedništvu proslavljenih u nebeskom kraljevstvu. – Molimo te.

Neka uziđu, Oče, k tebi naše molitve i neka se u našem srcu trajno nastani svjetlo Duha Svetoga da naučimo po ljubavi biti u službi života, poslušni tvome Sinu i našem Spasitelju, koji s tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.



Post je objavljen 03.05.2013. u 20:40 sati.