Mladi mudroslov Luka Leopoldović koji je postao predstavik učenika u Nacionalnom vijeću učenika RH nas je prije desetak dana u Jutarnjem listu poučio da ne ne treba gnjaviti s činjenicama kad imamo google pa tamo lako nađemo podatke.
To mi je baš super, dođeš kod doktora i kažeš da te nešto probada u križima, a doktor kaže nema problema sad ću utipkati u google da vidimo što kaže.
A zamisli tek veselja u operacijskoj sali, "sestro skalpel"-kaže doktor.
"skalpel, samo da ukucam u google pa da vidim što je to" - odgovori sestra.
Pa onda pitaš Sanadera otkud mu toliko bogatstvo, a oni lijepo kaže da se ne moraš zamarati činjenicama, bitno je da stekneš vještine. Pa ćeš postati bogat kao i on.
I kad izađeš na izbore ne treba nikakve činjenice znati, treba samo usvojiti vještinu izlaska na biračko mjesto i pravilnog zaokruživanja. Zato se puno ljudi uzrujalo, zbog malog izlaska na izbore. Pa to je jednostavna vještina, od birača se i ne traži ništa drugo nego da izvrši tu naučenu vještinu izlaženja na izbore i zaokruživanja glasačkih listića. Bespotrebno zamaranje činjenicama dovodi do slabog odaziva i neuspjeha demokratskih procesa.
Onda je taj isti mudroslov rekao da želi izabrati da uči samo što on želi, samo što njega zanima, da se ne želi gnjaviti biolgijom i kemijom.
Dakle treba odgajati generacije samoživih ignoranata koje ne zanimaju činjenice i koji se žele baviti samo onime što njih zanima, a za drugo baš ih briga. Zašto bi se netko bavio politikom ili ekonomskim sustavom ako ga ne zanima. Ako nekoga ne zanima što drugi ostaju bez posla i ne znaju kako će dalje to nije njegova briga on voli informatiku.
Živili mladi samoživi sebični autisti!
A ako kažem da je on sroljo kojeg bi istriskao da ga vidim i ako se požali na tretman, reći ću da je trisketina moj izbor i da me ne zanimaju činjenice o njemu niti njegova informatika.
Znanja moraju biti široka i moraju uključivati ljude u zajednicu i širiti obzore, a ne da se odgajaju seronje koje zanima samo ono što oni vole. Uostalom, kako znaš što bi te sve moglo zanimati ako ne vidiš i ne učiš. Mislim, neš mi ti zrele i izgrađene osobe. Mulac srednjoškolac.
Naravno sve je to dio velike akcije Jutarnjeg lista, "Glupo je cool".
U sklopu nje je i laprdanje o potrebi za spajanjem predmeta ili barem njihovim ukidanjem. I to se naravno spajaju i ukidaju matematika, fizika, kemija biologija.
Božesačuvaj da bi glazbeni i likovni spojili ili da se ukinu zdravstveni i građanski odgoj.
Ne! Mi živimo u tehnološkom svijetu! Znanje je moć! Ne trebaju nam ovi iz društvenih znanosti nego su prirodne znanosti prava stvar. Zato i treba kresati matematiku i bilologiju i fiziku.
A onda i ta priča o vještinama i činjenicama. ko ne treba nam bubanje činjenica nego usvahanje vještina.
Meni je to uvijek izgledalo nekako povezano. Kako ćeš steći neku vještinu ako ne znaš činjenice kojima bi trebao baratati? Kako ćeš znati činjenice ako ne usvajaš i nekakave veštine, za početak memoriranja, discipliniranog rada? To dvoje je povezano i ne znam zašto se odvaja.
Uostalom, zašto ne bi pričali obratno?
Trebaju učiti činjenice, što će im vještine. Imamo toliko strojeva koji umjesto nas rade i ne treba nam vještina, već činjenice. Treba znati što staviti u stroj da dobijemo proizvod.
Recimo kruh, ne trebaš znati ni mijesiti ni išta drugo, trebaš znati činjenice. Koliko brašna, vode, kvasca, soli, aditiva i drugog ide da dobiješ onu jedinstvenu kreaturu sačinjenu od kore ispunjene zrakom.
Knjigovođa treba znati činjenice, kompjuter će sam izvoditi računske operacije. Udio PDV-a u proizvodu može i program kompjutora izračunati, ali kako lagalno izmuljati da se plati manje poreza za to je ipak potrebno neke činjenice znati.
Što se tiče školskih knjiga, pa ne trebaju dica cijelu knjigu napamet naučiti. Bilo bi dobro naučiti izdvajati bitno od nebitnog. Dosta se toga shvaća iz konteksta. iz dužeg teksta ne naučiš samo činjenice već ih se tako postavlja u neki kontrekst, imaš priču koja ti pomaže shvati i naučiti nove stvar. Ako stanjujemo knjige i stavljamo samo ono bitno i reduciramo ih na osnovne stvari, "ne zamaramo činjenicama", tek tada se sve pretvara u mehaničko bubanje napamet.
Recimo nove riječi engleskog možeš učiti iz lekcije s tekstom u koji će te riječi biti uklopljene i gdje se i iz konteksta da dosta toga shvatiti, povezati staro s novim.
A možemo i samo "bitne" stvari staviti. staviš 10 novih riječi koje treba naučiti i tako se oslobodi tereta djecu, i knjiga je tanja i djeca uče samo bitno, samo napamet i van konteksta i povezivanja.
Post je objavljen 20.04.2013. u 19:25 sati.