Marketing
Herman Bolle
Serbus,
Jel' znate kaj je zajedničko katedrali, Mirogoju, HAZU i MUOu? Sve ove građevine imaju istog graditelja i arhitekta – gosp Hermana Bolléa.
Ovaj arhitekt rođen 1845. u Kölnu, od 1872. studira arhitekturu i radi kod poznatog arhitekta Friedricha von Schmidta. Za vrijeme boravka u Italiji upoznaje Izidora Kršnjavog i J.J. Strossmayera čije ga poznanstvo i prijateljstvo dovodi u Hrvatsku. Dolazi u Đakovo gdje nakon smrti projektanta Đakovačke katedrale Rösnera preuzima samostalno gradnju katedrale. Dok je vodil gradnju te katedrale dobiva i nadzor nad obnovom crkve Sv. Marka u Zagrebu. Kak je dobro obavljao svoj posao, učitelj Schmidt mu povjerava i gradnju HAZU te obnovu Zagrebačke katedrale. Zbog dobivenih poslova se 1879. godine seli u Zagreb želeći stvoriti svoj vlastiti opus radova. Kak bi ostal u Zagrebu trudi se naći što više poslova što mu se i ostvaruje nakon 9. studenog 1880. kada je Zagreb pogodil veliki potres koji porušio ili oštetio gotovo čitav grad. Bollé tada postaje najtraženiji arhitekt. Obnavlja Zagrebačku katedralu u današnjem neogotičkom stilu sa dva tornja kakvu je danas poznajemo.
Odmah po dolasku u Zagreb 1879.g. započinje vjerovatno i svoje najveće arhitektonsko djelo, Mirogojske arkade koje sa svojih 20 kupola čine pravi muzej na otvorenom. Mirogoj je zapravo njegovo nedovršeno djelo, jer je njegova zamisao bila sagraditi Arkade oko cjelog groblja.
Osim kao graditelja pamtimo ga i kao osobu koji se brinul za obrazovanje nove generacije graditelja. Godine 1882. s Izidorom Kršnjavog osniva Obrtnu školu. Deset godina kasnije otvara tečaj za obrazovanje graditelja koji 1897. prerasta u Građevnu stručnu školu u kojoj su se školovali mnogi poznati arhitekti (Viktor Kovačić, Dioniz Sunko, Rudolf Lubinsky..).
Prema njegovoj skici napravljen je i gradonačelnički lanac. Original se danas čuva u muzeju grada.
Nebrojen je niz njegovih radova al da spomenem još par pored kojih prolazite svakodnevno a možda niste znali da je baš Bollé zaslužan za ono čemu se divite: crkva sv Ćirila i Metoda, pročelje crkve Sv.Katarine, kapelica na Sv Duhu, fonatana na Kaptolu, Meteorološki stup na Zrinjevcu,ograda na Institutu za povijest, Pravoslavna crkva na Cvjetnom trgu, Kapelica Sv. Križa(Ilirski trg), Evangelička crkva (Gundulićeva) i još mnoge, mnoge druge.
Po dolasku u Zagreb najprije sa suprugom stanuje kod poznanika a onda gradi vlastiti dom u Žerjavićevoj 4. Nažalost, taj dom vjerovatno najvećeg i najvrednijeg graditelja grada Zagreba, prepušten je propadanju. Teško je gledati kako se loše odnosimo prema stvarima koje su naše veliko kulturno blago ne samo za Zagreb nego i za cijelu Hrvatsku.
Herman Bollé je umro 17.travnja 1926. i nije dočekao dovršetak gradnje kapele krista Kralja koja je dovršena godinu dana kasnije. Pokopan je na groblju koje je sam osmislil i čiju je izgradnju vodil – na Mirogoju.
Kao što vidite, more se reći da je Herman Bollé izgradil ili obnovil dobar dio našeg grada, a zbog njegovih radova Zagreb ima vuzuru bez kakve ga je danas teško zamisliti.
Evo još nekoliko objekata koje je radio ili je na njima radio/obnavljao (kliknite na sliku da ju vidite uvećano)
Za kraj, evo popisa njegovih radova (u popisu su i gore spomenuti radovi). Popis je skinut sa wikipedie:
Gradio ili sudjelovao u gradnji
Zagrebačka katedrala
Mirogojske arkade
Muzej za umjetnost i obrt
Đakovačka katedrala
Križevačka katedrala
Evangelička crkvena općina u Zagrebu
Meteorološki stup na ZrinjevcuZagrebu
zgrada palače HAZU
Zavod sv. Josipa odnosno samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.)
kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.)
kurija u Novoj vesi 5 (1880.-1882)
sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.)
palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena između dva rata)
kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
kurija na Kaptolu 21 (1885.)
vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata)
stambena jednokatnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
stambena dvokatnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.)
Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.)
umjetnički ateljei u Ilici 85 (u suradnji s V. Bukovcem, 1894.).
Drugdje u Hrvatskoj
Đakovačka katedrala (1876.-1883., uključen u vođenje gradilišta prema projektima Karla Rösnera i F. Schmidta)
gimnazija u Osijeku (od 1880.)
grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.)
grobnica obitelji Jelačić u zaprešićkim Novim dvorima (1884.)
župna crkva u Tounju (1886.-1897.)
drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
činovnička kuća na imanju Weiss u Budinščini (1890.)
župna crkva i dvor u Šišljaviću pokraj Karlovca (od 1892.)
parohijalna crkva u Štikadi pokraj Gračaca (1894.)
Župna crkva Sv. Martina biskupa (Dugo Selo) (1895.)
spomenik palim junacima u I. svjetskom ratu na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u Kutini, koje je naručio rektor Zagrebačkog sveučilišta, rođeni Kutinčan Gustav Baron
Izvan Hrvatske
hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi u Trstu (1882.)
župna crkva u Erdeviku u Srijemu (1885.-1890.)
šumarski paviljon na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.)
vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u II. svjetskom ratu)
grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).
Obnovio i restaurirao Zagreb
Crkva sv. Marka (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
katedrala i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u suradnji, nakon 1880.)
pročelje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.)
Franjevačka crkva (1881.-1902.)
Crkva u Remetama (od 1881.)
unutrašnjost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882., uklonjeno)
grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.)
zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1892.)
kapelica Sv. Duha (od 1893.).
Drugdje u Hrvatskoj
župna crkva Sv. Ane u Križevcima (1878.-1890.)
hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici (1878.-1883.)
župna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
župna crkva u Belici u Međimurju (1890.)
crkva u Kaštu pokraj Ozlja (1892.)
franjevačka crkva u Iloku (1892.-1909.)
grkokatolička katedrala u Križevcima (od 1892.)
franjevačka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
župna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
franjevačka crkva u Virovitici (1899.).
Izvan Hrvatske
hodočasnička kapela Snježne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
župna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).
Projekti zagrebačke urbane opreme [uredi]kaptolska fontana (u suradnji sa Schmidtom, 1882.)
fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)
ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.)
ograda zgrade Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1894.).
Toliko od mene. Usput da kažem, članovi grupe "Zakaj volim Zagreb" će ić obilježit godišnjicu smrti tako kaj bu zapalili svijeću kraj njegove biste koja se nalazi na Školi za primjenjenu umjetnost i dizajn. Svi koji žele pridružit se dobro su došli, nalaženje je u 18h ispred Meštovićevog "Zdenca života".
Post je objavljen 17.04.2013. u 02:21 sati.