Pregled posta

*****UTEMELJITELJSKI IZBORI ZA EU PARLAMENT

U nedjelju 14. 4. 2013. u Republici Hrvatskoj održati će se izbori za Europski parlament.Iz 28 lista birati će se 12 zastupnika kojima će političko radno mjesto nakon ulaska Hrvatske u EU biti Europski parlamet.

Što je Europski parlament i koja će biti uloga naših zastupnika izabranih od hrvatskih birača?

Europski parlament je jedino tijelo Europske unije kojim se izravno upravlja. Sada, iz 27 zemalja članica Parlament ima 754 člana, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1.srpnja 2013. EU parlament će imati 766 zastupnika.Predsjednik Europskog parlamenta je Martin Schulz.Stupanjem Lisabonskog ugovora na snagu 1.12.2009. godine Europski parlament ima ovlasti odlučivati o cjelokupnom proračunu EU-a, zajedno s Vijećem Europske unije. Parlamentarni zastupnici ima zadnju riječ. Najveći dio rada Parlamenta obavlja se u specijaliziranim odborima koji pripremaju izvještaje o kojima se glasuje na plenarnim sjednicama. Lisabonski ugovor učvrstio je zakonodavnu poziciju Europskog parlamenta. Uvrstio je 40 novih područja u proceduru suodlučivanja. Prema toj proceduri, Parlament ima ista prava kao i Vijeće. Ta područja obuhvaćaju poljoprivredu, sigurnost energije, imigraciju, pravosuđe, unutarnje poslove, strukturne fondove i zdravstvo. Više se ne provodi politika obveznih i neobveznih pa zato parlament dobiva važnu ulogu u određivanju proračuna. Europski parlament igra aktivnu ulogu u pisanju legislative koja je okvir za funkcioniranje života građana a to su, zaštita okoliša, prava potrošača, promet i slobodno kretanje radnika, kapitala i roba.Parlamentarni dokumenti objavljuju se na svim službenim jezicima EU-a. Svaki član Europskog parlamenta ima pravo govoriti na bilo kom službenom jeziku koji odabere.
Više ovlasti znači više odgovornosti. S tim većim zakonodavnim ovlastima, odluke Parlamenta imaju velikog utjecaja na europsku svakodnevnicu. Parlament u svojim aktivnostima poštuje i temeljna prava građana EU-a, u skladu s Poveljom o temeljnim pravima sadržanom u Lisabonskom ugovoru.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, rezultati izbora za Europski parlament izravno su povezani s izborom kandidata za predsjednika Europske komisije. Da bi cijela Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove stupili na dužnost, potrebno je odobrenje Parlamenta. Lisabonski ugovor daje Parlamentu novo pravo - pravo predlaganja promjene Ugovora.

Dr. ANĐELKO MILARDOVIĆ

UTEMELJITELJSKI IZBORI ZA EU PARLAMENT

O izbornoj kampanji, Europskoj uniji i ulasku Hrvatske u EU kraće sam razgovarala s dr.Anđelkom Milardovićem, politologom, prof. političkih znanosti u naslovnom zvanju. Dr. Milardović je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za migracije i narodnosti, utemeljitelj i voditelj Centra za politološka istraživanja 2001.,2002., godine utemeljitelj Instituta za Europske globalizacijske studije kao udruge civilnog društva prof. na Sveučilištu u Zagrebu, desetak godina na sveučilištu u Dubrovniku, u Osijeku na pozdiplomskom studiju, Visokoj školi za računarstvo i na Medijskom sveučilištu u Koprivnici. Ima objavljenih dvadesetak naslova knjiga, izdavača Centra za politološka istraživanja u nakladi Pan Liber. Priprema zbornik radova Demokracija i post demokracija.

- Koliko traje mandat europskog parlamentarnog zastupnika?

-Prvi izbori za EU parlament održani su 1979. a , aktualno razdoblje traje od 2009 do 2014.Redovni parlamentarni izbori će se u EU održati 2014. godine, tada će se po svim zemljama EU provesti izborni postupak, pa i u RH. Zato se uoči ulaska zemlje održavaju izbori za EU parlament. Tako da su ovi izbori 14. 4. u Hrvatskoj za EU parlament prvi utemeljiteljski izbori. Zastupnici koji će biti izabrani sada za EU parlament biti će u skraćenom, privremenom mandatu, oko godinu dana. Demokracija, kada se bira za EU parlament je predstavnička, kao što je predstavnička demokracija na razini svih članica Unije.

- Imaju li ovaj izborni sustav kakav će biti primijenjen na prvim izborima za europski parlament u Hrvatskoj, da se na listi biraju i stranka i zastunik, i ostakle članice EU ?
Da,radi se o preferencijalnom izbornom sustavu. Građani imaju dvije mogućnosti: glasovati za stranku i za osobu. Model je nešto liberalniji nego kod nas, što nema mogućnosti kod redovnih izbora za parlament, da glasač bira kandidata poimenično.

- Broj zastupnika zemalja članica je različit. Zašto?
Broj zastupnika u Europskom parlamentu razmjeran je broju stanovnika zemalja članica. Zemlje sa većim brojem stanovnika imaju više parlamentaraca. Tako Njemačka ima 99 zastupnika ,Francuska 74, Švedska 20 Malta, 6, Slovenija 8 , Litva i Irska po 12 , koliko će imati i Hrvatska. Izlaznost na izbore od prvih utemeljiteljskih izbora EU 1979. do 2009. je varirala između 61 i 62 %, na prvim do 42% na izborima 2009. godine To je aritmetička sredina u svim zemljama od 1979. do 2009. u srazmjeru sa proširenjem.

- Zašto predizborna kampanja za europski parlament prolazi u velikoj tišini?
Da, predizborna kampanja za utemeljiteljske izbore, odvija se u nekoj tajnosti, kao da neke ilegalne organizacije spremaju nešto tajno. Međutim, obilježje kampanje nije šutnja, već buka. Nema plakata, nema pozivanja ni na kakve predizborne skupove. U političko marketinškom smislu najbolja je strategija ne poticanje. Ideja je u konceptu minimalne mobilizacije birača, jer što bude manja izlaznost biti će veća šansa za dvije koalicije stranaka HDZ i SDP. Birokrati su se navikli na te dvije sestrinske stranke, na taj dvojac HDZ, SDP i u tom smislu imaju pouzdane partnere s kojima će i dalje uspješno surađivati jer teško da će se pojaviti netko tko već nije u velikoj igri.

-Što je EU, osim što je politička tvorevina?
EU je labava konfederacija, sa nekim zagovorima da bi jedan dan mogla postati federacija , jedan potpuno labavi sustav, koji nema svoju vojsku, nema svoju policiju, nema svoju jedinstvenu vanjsku politiku, premda postoji okvir, ali opet svaka zemlja vodi svoju vanjsku politiku. To je jedan balans interesa između nacionalnog interesa i interesa u Uniji. Cijela priča oko EU je više integracija, manje integracija. Ako se ide prema - manje integracija - ili ovoliko koliko ih ima, onda je to najbliže modelu labave konfederacije. A u Europskom parlamentu Euro federalisti zagovaraju više integracija i u konačnici oni vide Europu poput Sjedinjenih Američkih Država. Političarima koji idu u EU parlament treba postaviti pitanje, što će oni učiniti da ovu zemlju podignu, odnosno da je otklone od praga siromaštva. Njemački Zavod za statistiku je nedavno objavio podatak da je Hrvatska peta zemlja po siromaštvu u EU.Ako je peta zemlja, dokaz je to da je ona sustavno uništavana. I mi jednostavno ulazimo u taj elitni klub sa vrećicom i štapom preko leđa. To je najgore jednom društvu što se može dogoditi u smislu dostojanstva. To nije nacionalizam to je antropološko pitanje dostojanstva čovjeka, da kada negdje idete da budete lijepo dotjerani, da taj čovjek bude zadovoljan, da je egzistencijalno siguran ili osiguran i to je neki ljudski limit. Ne aludiram ovdje na naciju kao okvir, već na nas kao građane, koji nemamo ništa protiv što ulazimo u EU , ali pitanje je kako ulazimo.To je najveća primjedba političkoj oligarhiji koja je zemlju dovela do prosjačkog štapa.






Post je objavljen 12.04.2013. u 15:30 sati.